Današnji aktualni sat sjednice Skupštine Istarske županije otvorio je HSU-ov vijećnik Enco Crnobori koji je prezentirao problematiku Kaštijuna i smrada koji se širi s tog odlagališta, i to najjače, kako je rekao, ovog ljeta, zbog čega okolni stanovnici, ali i cijela južna Istra, pate već sedmu godinu.

- Trenutno je tamo 25 tisuća bala, što je kao sedam nogometnih igrališta. Medulin je, primjerice, sklopio ugovore za odvoz hrane, a naša općina dovozi svega 5 posto miješanog otpada, a Pula 29 posto, što znači da mi činimo trećinu, a ostalo stiže iz drugih dijelova Istre. Smatram da bez sjedanja za stol i to zajednički župan, SDP i nadležne institucije u Zagrebu nećemo imati rješenje. O ovome bi se puno moglo pričati, ali valja i zorno pokazati – rekao je Crnobori, pritom izvadio gas masku uz konstataciju kako će ovakav "komplet za osobnu zaštitu" za 800 stanovnika, pa i djece, jer postoje i dječje maske, zatražiti da se nabave iz proračuna. O problemu će pisati, kaže, i županijskom TZ-u.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Župan Boris Miletić konstatirao je da se očito performansi iz Sabora preslikavaju na skupštine, iako je tema i više nego ozbiljna.

- O Kaštijunu smo razgovarali više puta i mišljenja se nisu značajno promijenila. Ključno je da se moramo sjesti zajedno s gradovima i općinama da se i oni uključe u upravljačku strukturu Kaštijuna, jer su oni osnivači svojih komunalnih društava, a bez suradnje komunalaca s Kaštijunom teško može riješiti ovaj problem prekomjerne količine, pogotovo u ljetnim mjesecima. Godišnje Kaštijun može primiti 100 tisuća tona miješanog komunalnog otpada, a trenutno stiže 70 tisuća tona, tako da godišnji kapacitet nije upitan niti mirisi. Problem je što u sezoni može stići 390 tona otpada pod uvjetom da nema više od 60 posto ostataka hrane. I taj dio moraju riješiti komunalna društva koja prikupljaju otpad i to onda dostavljaju na Kaštijun. To smo već počeli dogovarati s pulskim gradonačelnikom Peđom Grbinom, a s Pulom ćemo imati i zajedničku sjednicu 11. rujna. Županija ima 49 posto udjela u vlasništvu Kaštijuna, a Pula 51 posto. Tako da bez privole većinskog vlasnika ove statutarne promjene u društvenom ugovoru Kaštijuna nije moguće provesti. Mislim da u zajedništvu i suradnji ovaj problem u ovom mandatu možemo riješiti, ne u četiri, već u dvije godine – ustvrdio je župan.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Dodao je također kako su sve studije utvrdile da tehnologija nije upitna, ali da je neophodna privola i dobra vjera svih komunalaca u IŽ da znaju da dnevno na Kaštijun ljeti ne smiju dovesti preko 390 tona otpada i da u strukturi tih 390 tona ne smije biti tolika količina vode jer tehnologija u tih propisanih 7 dana to ne može obraditi.

- Stari Kaštijun bio je tu više od 40 godina i bio je puno gore rješenje, iako nije smrdio. Ali treba podsjetiti da je od 35-metarske udubine nastalo novo brdašce, da su otpadne vode išle u podzemlje, da su najloni letjeli po Premanturskoj cesti, da se Kaštijun x-puta zapalio... Dakle, mislim da imamo rješenje koje bi moglo funkcionirati – rezimirao je Miletić.

No SDP-ov vijećnik Vili Bassanese ustvrdio je da nedostaju definirana mjesta u Prostornom planu Istarske županije gdje bi trebale biti kompostane i sortirnice.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Miletić mu je ponovio da bez dogovora za Kaštijun neće biti rješenja.

- Izgradnju kompostana Prostorni plan Istarske županije ne priječi. To što ste rekli nije točno. Jedno takvo postrojenje može biti izgrađeno u industrijskim zonama, naravno na poljoprivrednom zemljištu nije moguće. I na tom pitanju treba poraditi, po pitanju biootpada. Osim toga, to je vrijedna sirovina iz koje se može iskoristiti bioplin, a potom ga koristiti za proizvodnju električne energije. U srednjem roku mislim da moramo povesti računa o kompostanama i o načinima kako iskoristiti kružno gospodarenje otpadom. I proizvod obrade, RDF – i to se može iskoristiti. Dakle, puno je posla pred nama. Komunalna društva prikupljaju otpad i dovoze do Kaštijuna, tu se obrađuje pa tek onda deponira. Taj ostatni dio ide na plohe koje se zapunjavaju, a dodavanjem vode odrađuje se proces razgradnje i dobivanja bioplina. No, nakon svega trebalo bi ostati 7 posto od ukupnog otpada kao inertan otpad – a i to bi se moglo koristiti kao briketi u cestogradnji itd. Pitanje je kako otpad kojeg stvaramo svojim potrošačkim navikama iskoristiti, jer svatko od nas može doprinijeti da smanjimo količine koje komunalci prikupljaju – ustvrdio je Miletić.

Raspravi o Kaštijunu pridružila se i Helena Lozić Doklestić iz platforme Možemo koja je, kako je rekla, stanovnica Banjola te utvrdila da je stanje nepodnošljivo, gore nego inače.

(Snimio Milivoj Mijošek)

- Problem nije u količini nego kvaliteti. A rješenje je jasno, treba samo provoditi zakon. Naime, treba brinuti o obradi otpada odvojeno od odlagališta ili recikliranjem na mjestu nastanka. Dakle, postrojenja bi trebala biti na više lokacija u blizini stvaratelja otpada i na dovoljnoj udaljenosti od naselja – to bi trebala definirati struka, a Županija stvoriti preduvjete. Kada Županija misli donijeti Plan gospodarenja otpadom i izmjene Prostornog plana gdje će definirati lokacije za obradu biorazgradivog otpada i druge mjere koje će poduzeti da jedinice lokalne samouprave počnu odvajati otpad jer druge mjere neće promijeniti stvarnost. A to je pitanje ustavnog prava građana na zdrav život i zdrav okoliš – ustvrdila je Lozić Doklestić.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Pročelnik dr. sc. Mirko Radolović rekao joj je da su ti dokumenti u fazi izrade i da se radi na nacrtu prijedloga prostornog plana i Plana gospodarenja otpadom, koji potom moraju proći stratešku studiju utjecaja na okoliš, onda povjerenstvo odlučuje jesu li dokumenti dovoljno dobri da idu u raspravu, i potom će uslijediti javna rasprava za oba dokumenta.

- A zašto Županija ne naredi gradovima i općinama neke aktivnosti? Zato što to nije u mogućnosti. Naime, gradonačelnici i načelnici dužni su uspostaviti sustav gospodarenja komunalnim i biorazgradivim otpadom. Način provedbe mjera u nadležnosti je JLS-a. No, mogu reći da će Plan gospodarenja otpadom imati propisan sadržaj, ali mimo toga mi ćemo imati i plan aktivnosti provedbe pojedinih mjera koje ćemo predložiti – ustvrdio je pročelnik Radolović.

Tematsku sjednicu o Kaštijunu zatražio je i vijećnik Damir Grunbaum koji je ustvrdio da Kaštijun u ovom trenutku ne funkcionira.

Povezane vijesti

• Proračun za unapređenje društvenog standarda
• Kompostana je neprihvatljiva u Maloj Hubi
• U SKUPŠTINI ISTARSKE ŽUPANIJE KIPILO ZBOG KAŠTIJUNA: Župan Radin priznao odgovornost. Grünbaum: To je ekološki kriminal. Radolović Rosanda: Kaštijun je crna rupa Istre!