Pero Ugarković je naš istaknuti stručnjak za svijet podmorja koji često ukazuje na nove vrste.

Ovoga je puta riječ o gušterima. Evo što nam je Pero rekao o tome:

- Gušter (Synodus saurus) oduvijek je bio prisutan u južnom Jadranu, ali nikada nije bio široko poznata riba.

U zadnjih dvadesetak godina imali smo brojne upite o njegovoj determinaciji, kako su se nalazi polako pomicali prema sjeveru, prateći jadransku obalu.

Danas ga nalazimo znatno sjevernije nego prije, gotovo do kvarnerskih otoka.

I dok se naš gušter širi sjevernije u Jadranu, u južnom se sve više pažnje posvećuje još jednoj sličnoj vrsti, atlantskom gušteru (Synodus synodus) – priča nam Pero.

- To je riba koja na prvi pogled može podsjećati na našeg jadranskog guštera, ali ako dobro pogledate vidjeti ćete razlike u boji.

Naš gušter najčešće je zelenkastosiv, smeđkast ili pješčasto prošaran a atlantski gušter je crvenkastiji ili narančasto-smeđi, s izraženijim poprečnim prugama ili sedlastim šarama po tijelu.

Jedan od korisnih znakova može biti i tamna mrlja na vrhu njuške.

Može narasti do oko 45 cm, iako su manji primjerci češći.

Postoji i vrsta Saurida lessepsianus koji je u našem moru davno već zabilježen i još uvijek rijedak.

I dok nas ‘obični’ gušter ima različitu dužinu šipčica u ventralnim perajama Saurida lessepsianus ima jednake.

Ima životne navike kao oslić, pa se po noći digne se sa dna.

U Istočnom Sredozemlju se lovi više njega nego oslića – nastavlja Pero.

A dio znanstvenika smatra da je iz Crvenog mora stigao još jedan gušter, Synodus randalli, a jedan takav nalaz nedavno je objavljen i za Jadran, kod Lokruma.

Međutim, drugi znanstvenici misle da su mediteranski primjerci Sinodus randalli možda problematično određeni.

No to su pitanja koja vas ne trebaju opterećivati i dok se ne razriješe, za nas je najvažnije da ako vidite ili ulovite crvenkastog atlantskog guštera, nemojte ga odmah smatrati ‘običnim gušterom’.

Fotografirajte cijelu ribu s boka i pošaljite znanstvenicima, a budući da gušter najčešće nema gastronomsku vrijednost, ako je moguće, primjerak bi bilo korisno donirati Institutima za dodatnu provjeru ili se makar s takvim ulovom javiti na https://galijula.izor.hr/sudjelujte-u-istrazivanju/ - poručuje Pero Ugarković.

Povezane vijesti

• Škaram svoje ime vuče još iz antičkih vremena. Neobična proždrljiva riba raste do 165 centimetara
• Napokon mirno more i gladna riba: Stiže odličan tjedan za ribolov
• Gdje tražiti ribu na pješčanom dnu Jadrana? Postoje dvije vrste terena