Puljanka Vana Dominis četverogodišnju edukaciju iz geštalt psihoterapije završila je pri Institutu Psihika iz Zadra – europskom akreditiranom psihoterapijskom trening institutu gdje završava i dvogodišnju specijalizaciju iz dječje i adolescentne integrativne psihoterapije. Njezin Lumen Lab centar je za djecu, mlade i obitelj, a nalazi se u Puli u Nobileovoj ulici 8.

Početak školske godine bila je prilika da s njom porazgovaramo o stresnim događajima u životu školskog djeteta. Tu je prije svega i polazak u prvi razred.

- Roditelji većinom spremnost polaska djeteta u školu percipiraju kroz sposobnost čitanja i pisanja, no važnije su neke druge osobine, sposobnosti i vještine poput sposobnosti prilagodbe vršnjacima, želja za upoznavanjem druge djece, spontanost, kreativnost, upornost. Važno je i naučiti dijete brinuti o sebi i higijenskim navikama pri jelu, oblačenju, korištenju toaleta, brizi o svojim stvarima, ističe.

Nadalje, navodi "Budite dosljedni u odnosu prema djetetovim obvezama. Neka dijete, uz vašu minimalnu pomoć, posprema školsku torbu, rješava školsku zadaću, brine o pernici. Na taj način dijete razvija osjećaj sigurnosti u sebe i svoje kapacitete te razvija osjećaj ponosa jer je samo nešto učinilo. Pohvalite dijete. Početkom školske godine važno je izbjegavati kritike i kazne. Razgovarajte s djetetom o školi, prijateljima, onome sto se događa u školi. Ispričajte djetetu vaša iskustva iz školskih dana, anegdote, kakvi ste vi bili u njihovim godinama".

Za uspjeh u 5. razredu važan je odnos razrednik/ica - roditelji - učenik/ica. Kvalitetnom pravovremenom suradnjom moguće je preventivno djelovati te omogućiti najbolji mogući razvoj svakog djeteta.

Što se tiče završetka osnovne škole i početak srednje, Dominis navodi da "adolescenti se okreću sebi, vršnjacima, stvaraju grupice te se lagano gubi interes za školu. Zbog velikog broja promjena i zahtjeva s kojima se adolescenti susreću suočeni su s raznim stresovima. Među najčešće stresne događaje, sami adolescenti, navode: česte testove i ispitivanja, lošiji uspjeh od očekivanog, preveliki zahtjev nastavnika, ali i sukobi s nastavnicima, školski neuspjeh te ne ostvarivanje zacrtanih roditeljskih očekivanja".

- Potražiti pomoć nije znak slabosti niti znak da ste loši roditelji. Kao što ne čekate niti kod znakova tjelesnih bolesti, već dijete odvedete doktoru, jednako tako, pokušajte promatrati simptome koje vam vas školarac pokazuje. Demotiviranost, odlasci u školu u suzama, praćene glavoboljom, bolovima u trbuhu ili drugim tjelesnim simptomima znak su da se nešto s vašim djetetom događa, navela je.

- Povratak u online školu moguć je. Za početak, važno je biti svjestan što sve djeca gube izgubivši mogućnost klasičnog odlaska u školu. Druženja, zabava, osjećaj pripadnosti i prihvaćenosti samo su neke od stvari koje djeca navode. Zbog toga važno je djetetu dopustiti fazu tuge i ljutnje. Razgovarati s njima i pitati ih kako se osjećaju. Posvetite vrijeme djetetu u trenu kada saznate za prelazak na online. Recite djetetu da je i vama žao, da se i vi osjećate zbunjeno i zabrinuto. Struktura i jasne granice djeci pružaju sigurnost. Isplanirajte, skupa s djetetom, kako će izgledati njegove obveze tokom dana, ali i zajedničko vrijeme za aktivnosti koje nisu povezane za školu. Ukoliko i vi radite od kuće, primjerom djetetu pokažite kako se izvršavaju obveze, zaključuje.

KAKO MOTIVIRATI DIJETE

NE uspoređivati dijete s uspjehom iz 3. i/ili 4. razreda

NE omalovažavajte dijete jer gradivo ne savladava iz prve

NE nametati svoje neostvarene ambicije

NE očekujte vrhunske rezultate

DA

pokušajte fokus s ocjena i uspjeha, prebaciti na školu općenito

razgovarajte s djetetom o druženjima, vršnjacima, aktivnostima

pitajte ih o dogodovštinama s odmora i osvijestite kako je vas petaš više od samih ocjena

Povezane vijesti

• Fuchs: Škola počinje 7. rujna u učionicama, mjere za početak godine do 31. kolovoza
• Za škole kojima je osnivač PGŽ osigurane maskice i dezinficijensi
• Župan Čačić: Varaždinska županija potpuno spremna za početak nastave