Istriotski je dio našeg identiteta, a neki ga dan-danas miješaju s istrovenetskim. Istina je, danas ima sve manje govornika tih jezika, posebice u Fažani, no ovim festivalom, ali i drugim, dugoročnijim programima nastojat ćemo ga revalorizirati i revitalizirati, da mladi prepoznaju taj idiom i njegovu specifičnost, kazao je predsjednik Zajednice Talijana Šišan Paolo Demarin

Festival istriotskog otvoren je u četvrtak navečer u šišanskoj Zajednici Talijana uz bogat i raznolik program. Uz zbor Zajednice Talijana Šišan pod dirigentskom palicom maestre France Moscarda, potom Gina, Antonia i Claudia koji su pjevali specifične šišanske pjesme istriotskim te uz Irenu Kuhar Giorgi i Maura Giorgija koji su   se predstavili pjesmom i svirkom, predstavljeni su raznoliki jezični i drugi sadržaji.

Suradnja zajednica Talijana

Predsjednik šišanske Zajednice Talijana Paolo Demarin kazao je da je festival imao već tri etape u ostalim zajednicama Talijana koje njeguju istriotski, uz glazbu i gastronomiju, a istaknuo je i da je vrlo hvalevrijedno što se radi na promidžbi toga govora i što zajednice Talijana međusobno surađuju tijekom organizacije toga festivala.

- Istriotski je dio našeg identiteta, a neki ga dan-danas miješaju s istrovenetskim. Istina je, danas ima sve manje govornika istriotskog, posebice u Fažani, no ovim festivalom, ali i drugim, dugoročnijim programima nastojat ćemo ga revalorizirati i revitalizirati, da mladi prepoznaju taj idiom i njegovu specifičnost. Zahvalni smo Talijanskoj uniji, tršćanskom Narodnom sveučilištu, Općini Ližnjan, a upravo u suradnji s Općinom Ližnjan imamo u planu dugoročne projekte glede očuvanja toga dijalekta, kazao je Demarin te dodao da su do sada programi bili usredotočeni na razne aspekte folklora, tradicije i jezične baštine.

Valmer Cusma, novinar, tekstopisac i publicist, uvelike angažiran u procese očuvanja raznih segmenata zavičajnosti, uz dvije simpatične suvoditeljice, Giadu Forlani i Deu Lordanić simpatično je vodio kroz program, govoreći cijelo vrijeme istriotskim.

Potom je Cusma najavio Loredanu Bogliun, pjesnikinju koja piše istriotskim tipičnim za Vodnjan. Bogliun je jedna od najkvalitetnijih autorica koje pišu tim idiomom, dobitnica nagrada i priznanja u zemlji i inozemstvu.

U razgovoru s dugogodišnjom glumicom riječke Talijanske drame Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca iz Rijeke Elviom Nacinovich, bilo je govora o poeziji, pisanju, dijalektu, inspiraciji, stvaralaštvu. Mauro Sambi, rodom Puljanin koji na sveučilištu u Padovi predaje kemiju i dugi se niz godina bavi poezijom, snimio je video uradak s pjesmama Loredane Bogliun. Potom su nazočni mogli poslušati i pjesme Loredane Bogliun u interpretaciji Tamare Obrovac.

- Što je to poezija, zapitala se Elvia Nacinovich, odgovorivši odmah "to nije poput brzinskog tuširanja, to je plemenito usporavanje, poput velikih rijeka koje sporo teku, poezija je poput dara za one koji ga primaju i za one koji ga daju. Evokativna snaga svega dolazi iz tišine, poezija je intimna, poput tajne, to je nešto iz dna bića, skriveno i javno, naglasila je Nacinovich.

Govor djedova

Loredana Bogliun prisjetila se pak svoje veze s tim dijalektom, kako je istriotski tijekom njezina djetinjstva bio jezik predaka i da su mladi po malo bili isključeni iz svega toga. "Nekada mi se činilo da je to samo jezik djedova i da oni pričaju da mi ne bismo razumjeli, da se služe time kada se priča o stvarima koje su za odrasle. Tako je onda, malo po malo, krenula moja ljubav prema tome vidu izražavanja, kao dijelu identiteta. U pjesmama pojedinih autora nazire se i njihova biografija, kao i geopolitička sudbina zemlje, a i sama sam poezijom tražila odgovore na pitanja iz raznih interesnih sfera. Odgovore na razne sumnje, emocije. Nekada mi se činilo kao da proživljavam kraj jednoga jezika, ali taj je kraj istodobno značio i početak. Za mene je jezik tradicija, i to je na neki način i hommage ruralnoj tradiciji, kazala je Bogliun.

Nakon razgovora Bogliun i Nacinovich o jeziku, tradiciji, dijalektu, govorima, uslijedilo je proglašenje pobjednika književnog natječaja za očuvanje istriotskog.

Natječaj je bio namijenjen za djecu od šest do 13 godina, potom za mlade u dobi od 14 do 18 godine, kao i za odrasle. Žiri, koji je djelovao u sastavu Maria Sciolis, Fabrizio Fioretti, Paola Delton, Luana Moscarda i Klaudio Grbac proglasili je pobjednike u svim kategorijama. U kategoriji odraslih najuspješnija je bila Vanda Matejčić, u kategoriji mladih Lara Chersan, a kod djece Erika Pustijanac, Noa Karapandža, skupine učenika Talijanske osnovne škole Bale i novinarska grupa OŠ Vodnjan.

Nazočnima su se obratili i istarska dožupanica Giuseppina Rajko, zamjenik načelnika Općine Ližnjan Matija Maurović i Marin Corva, predsjednik Izvršnog odbora Talijanske unije iz Rijeke. Svi su oni istaknuli važnost ovoga festivala i očuvanja istriotskog, budući da je to jedan od govora koji nestaje i umire.

- Važno je da se što više zajednica Talijana uključi u njegovo očuvanje, i dobro je što postoji ta suradnja među zajednicama. Drago mi je što vidim tu i mlade, kazao je Corva.

Povezane vijesti

• Jezična raznolikost na Poluotoku uz mnoštvo utjecaja rezultira zmišanim jezikom. "Vado čor la ispričnica" JE LI TO DIJALEKT ILI POSVE NOVI HIBRIDNI JEZIK?
• FESTIVAL ISTRIOTSKOG Revalorizacija drevnoga govora uz razne programe
• FESTIVAL ISTRIOTSKOG: Književni, dramski i glazbeni sadržaji za očuvanje drevnog govora