OD 3. DO 5. LISTOPADA

FESTIVAL ISTRIOTSKOG Revalorizacija drevnoga govora uz razne programe

| Autor: Vanesa BEGIĆ

Festival se otvara u četvrtak, 3. listopada, u 18 sati u Zajednici Talijana Šišan uz predstavljanje multimedijalnog projekta Loredane Bogliun i projekciju videozapisa Maura Sambija uz pratnju pjesme "Touca la luna" Tamare Obrovac. U programu sudjeluje Elvia Nacinovich 

Sedmo izdanje Festivala istriotskog narječja održat će se od 3. do 5. listopada u šišanskoj Zajednici Talijana, ali i u drugim prostorima. U četvrtak, 3. listopada u 18 sati u Zajednici Talijana Šišan održat će se otvorenje festivala uz predstavljanje multimedijalnog projekta Loredane Bogliun i projekciju videozapisa Maura Sambija uz pratnju pjesme "Touca la luna" Tamare Obrovac. U programu sudjeluje Elvia Nacinovich. Uz to, bit će održana i podjela priznanja literarnog i video-natječaja, te otvorenje izložbe o kuhinji nekada te nastup Mješovitog zbora Zajednice Talijana Šišan.

Lingvistička radionica

U petak, 4. listopada u 9 sati u Zajednici Talijana Galižana na programu je metodička radionica za djecu te predstavljanje dječje slikovnice na galižanskom narječju, kao i vođeno razgledavanje za djecu "Nella vecchia fattoria". Od 17 sati u Zajednici Talijana Šišan održat će se program posvećen dijalektu koji nas i dalje spaja uz lingvističku radionicu izvornih govornika i govornika dijaspore. U 18.30 sati nastupaju zborovi zajednica Talijana iz Vodnjana, Fažane, Galižane, Rovinja i Šišana, gdje će biti pjevane neobjavljene pjesme na istriotskom narječju, a zabavu uz glazbu priređuje folk grupa Batana. U gastronomskoj ponudi bit će fažanski okusi, odnosno pečene sardele.

U subotu, 5. listopada u 17.30 sati ulicama Šišana bit će upriličen defile uz limenu glazbu iz Rovinja, a od 19 sati u Zajednici Talijana nastup dramskih skupina iz Vodnjana, Fažane, Galižane, Šišana i Bala.

Istriotski ili istroromanski jezik, skupina je predmletačkih autohtonih romanskih govora. Ti govori čine jezični otok na jugu Istre, a dan-danas su ostali sačuvani samo šest mjesta: Rovinju, Vodnjanu, Balama, Fažani, Galižani i Šišanu, iako su u prošlosti bili rašireniji. Lingvisti i svi oni koji se bave njihovim proučavanjem ističu da ti jezici nezaustavljivo izmiču pred istromletačkim, a njihovi su govornici u velikoj većini osobe starije životne dobi. Mlađe stanovništvo uz talijanski književni jezik puno češće koristi istrovenetski, odnosno istromletački, istriotski negdje samo razumije, ali se ne služi u govoru, a još manje u pisanom obliku.

Najugroženiji u Fažani

Istriotski je najviše ugrožen u Fažani, a možda je trenutno u najboljem stanju u Balama. Utjecaji susjednih govora (istromletačkih i hrvatskih) vidljivi su na svim jezičnim razinama.

Istriotski je ipak uspio sačuvati neke od svojih svojstvenih značajki, kao primjerice nastavke - o tamo gdje je mletački - e (la lato - mlijeko; la carno - meso; sempro - uvijek; ovu posebnost nalazimo i u starom veronskom), te jedinstven oblik za 1. i 2. lice u budućem vremenu i u kondicionalu (magnarè - jest ću, jest ćeš; magnaràvi - ja bih jeo, ti bi jeo).

Međutim, ovaj govor ima sve manje korisnika, unatoč hvalevrijednim akcijama njegova očuvanja. No, da stvari nisu tako crne, govori i vrijedna književna produkcija na tome govoru. Na rovinjskom istriotskom su pisali Ligio Zanini i Giusto Curto, na vodnjanskome Loredana Bogliun, a na balskome Romina Flores. Nedavno je objavljena i pjesnička knjiga Lina Capolicchia na galižanskoj inačici istriotskog.

Postoji i nekoliko rječnika istriotskih govora: vodnjanskoga (G. A. Dalla Zonca, Vocabolario dignanese-italiano, 1978.), balskoga (D. Cernecca, Dizionario del dialetto di Valle d’Istria, Rovinj 1986.) i rovinjskoga (A. i G. Pellizzer, Vocabolario del dialetto di Rovigno d’Istria, Fiume–Trieste 1992.) te lingvistički atlas (G. Filipi, B. Buršić-Giudici, Istriotski lingvistički atlas, Atlante linguistico Istrioto, Pula 1997. i novo, dopunjeno izdanje 2017.).

"Mel e Teran del MediTeran" je primjerice naziv pjesničke knjige Drage Orlića koju je na istriotski prije nekoliko godina preveo Antonio Giudici pod mentorstvom Ljiljane Avirović.

Ovoga govora danas više nema u Piranu ni u Puli premda ih je romanist Antonio Ive još početkom prošlog stoljeća poznavao i opisao. U posljednje vrijeme sve se više teži njegovoj revalorizaciji, a festival istriotskog ima veliku ulogu u svemu tome. Prije pet godina u Šišanu je postavljena i ploča posvećena tome govoru.

Na popisu 24 najugroženija europska jezika nalaze se i tri jezika koja se govore u Hrvatskoj, a riječ je o istrorumunjskom - dijalektu rumunjskoga jezika, istriotskom - autohtonom predmletačkom romanskom jeziku jugozapadne Istre te jeziku zadarskih Arbanasa, koji govore starinskim sjevernoalbanskim (gegijskim) govorom.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini