U hotelu Park Plaza Histria otvoren je 7. kongres hrvatskih arhivista, koji se tu održava sve do 24. listopada. Tema ovogodišnjega stručno-znanstvenog skupa je "Arhivi u digitalnome društvu".

Posebnost ovoga izdanja je da je kao uvodničar sudjelovao i bivši veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj, njegova ekscelencija Peter Galbraith.

Galbraith je govorio o svojim sjećanjima dok je bio veleposlanik u Hrvatskoj, od 1993. do 1998. godine.

- - Veliko mi je zadovoljstvo govoriti o tako dragocjenom dijelu suvremene povijesti – i to pred vama, čiji je posao sačuvati zapise te povijesti. Želim govoriti o međudjelovanju između zapisa i same povijesti. Znam da ovdje ima ljudi iz cijele regije. Moj cilj nije ponovno potaknuti stare kontroverze, već samo razgovarati o tome kako arhivi i dokumenti odražavaju ono što se doista dogodilo – barem kako sam to ja vidio, njihove podudarnosti i razlike.

(Snimila Vanesa Begić)

Imao sam čast, zadovoljstvo, ali i odgovornost služiti kao prvi američki veleposlanik u Hrvatskoj. Počelo je to 28. lipnja 1993. i bio sam na toj dužnosti do 3. siječnja 1998. Nije to bio običan period. Kad sam stigao, Hrvatska je bila podijeljena. U susjednoj Bosni vodio se trojni rat. Na početku svoga mandata opisao sam situaciju spisateljici Susan Sontag kao "Cipar pored Libanona" – trajno podijeljena zemlja pokraj nikad prestajućeg trojnog građanskog rata. No, nije tako završilo. Ove godine obilježava se 30. godišnjica događaja koji su okončali ratove u Hrvatskoj i Bosni, od Operacija Bljesak, Oluja te Daytonski mirovni sporazum. To su bili iznimni događaji – a uloga Sjedinjenih Američkih Država bila je presudna. SAD su posredovale u pregovorima u Daytonu, kazao je Galbraith.

(Snimila Vanesa Begić)

- U kritičnom trenutku za ponovni uspon Hrvatske kao neovisne države, SAD su bile središnji dio te povijesti – iako, naravno, nismo bili jedina ključna strana. Ponekad mi Amerikanci mislimo da se sve vrti oko nas. Nije. Hrvati i drugi regionalni akteri igrali su presudne uloge. Kao arhivisti, vaš je posao čuvati zapise o tim događajima i učiniti ih dostupnima. Ranije ove godine, Američka ambasada u Zagrebu donirala je tisuće fotografija iz mog vremena kao veleposlanika Hrvatskom državnom arhivu – slike koje bilježe mnoge događaje koje sam upravo opisao. Iako su fotografije bile vlasništvo američke vlade, ambasadorica Nathalie Rayes i njen tim konzultirali su se sa mnom, a ja sam smatrao da je taj vizualni zapis mnogo važniji za povijest Hrvatske nego za SAD. Drago mi je da je moj savjet prihvaćen. Kad vidim prekrasnu zgradu u Zagrebu u kojoj se nalazi Arhiv, kao i ovdje u Istri, zadovoljstvo mi je što se povijest i arhivi čuvaju u tako lijepom ambijentu. Imate izvrstan posao – brinuti se o povijesti na prekrasnom mjestu. Prije nego što sam napustio dužnost veleposlanika, također sam donirao rukopisni primjerak Erdutskog sporazuma Hrvatskom državnom arhivu. Cjelokupni dokumentarni zapisi američke strane diplomacije sada su javno dostupni – ili bi trebali biti. To uključuje depeše, tekstove mirovnih sporazuma i memorandume pohranjene u američkom State Departmentu i Nacionalnom arhivu. Ako smijem uputiti prijedlog Hrvatskom državnom arhivu: zatražite kopije svih tih dokumenata. Oni su doista važni za vašu povijest. Možete ih zatražiti od američke ambasade ili dobiti putem Zakona o slobodi informacija. Ti zapisi savršeno bi upotpunili hrvatske arhive, naveo ističući da je sada idealno vrijeme za pisanje objektivnije povijesti tog kritičnog razdoblja.

(Snimila Vanesa Begić)

Dodao je i da sada, trideset godina kasnije, većina ključnih aktera više nije u javnom životu.

- Povijest se piše gledajući unatrag, ali živi se gledajući naprijed. To je izazov za povjesničare. Devedesete su bile jedinstveni trenutak u svjetskoj povijesti. Nijedna zemlja nije ikada imala globalni utjecaj kakav su SAD imale u to desetljeće. Hladni rat je završio. Sovjetski Savez nije samo izgubio, on je u biti tada nestao. Rusija je bila slaba, Kina se još nije uzdigla, a Europska unija – koja je 1992. proglasila "godinom Europe", pokazala se potpuno nesposobnom nositi se s ratovima na Balkanu. U međuvremenu, SAD su pokazale vojnu moć u Zaljevskom ratu, oslobodivši Kuvajt za šest tjedana. Bila je to era bez presedana američke moći, ali koja se nije nastavila. Rusija se oporavila, Kina je porasla, a SAD su u ovom stoljeću napravile ogromne pogreške. Ono što vanjski promatrači vide kao strategiju, mi smo često doživljavali kao nedosljednost pa čak i nesposobnost, kazao je nadalje ovaj gost.

Istaknuo je da je njegov jedini zadatak bio podupirati mir i ljudska prava.

- Presudni trenutak ratova bila je naravno Operacija Oluja – koja možda ne bi bila provedena da je SAD bila protiv.

Ove se godine temom manifestacije odlučilo proširiti arhivistička saznanja na polje društvenog i osobnog doživljavanja te sagledavanja uloga i zadaća arhiva. Predsjednica Hrvatskog arhivističkog društva Silvija Babić pozdravila je posebne goste koji dolaze iz raznih zemalja te izrazila je zadovoljstvo što se ova važna manifestacija ponovno održava u Istri, kao i činjenicom da sudjeluje puno uzvanika iz inozemstva. Odana je i minuta šutnja preminulim djelatnicima arhiva koji su umrli tijekom proteklih godina.

Kazala je da sada arhivima predstoji nova uloga, da ima tu i novih rizika, puno zanimljivih tema i sudionika te izrazila je nadu da će nepokrivene teme naići na interes kod znanstvenika te da će biti predstavljene tijekom narednih izdanja.

Mirela Mrak Kliman, ravnateljica Državnog arhiva u Pazinu, navela je kako je uloga arhiva iznimno velika i značajna, te da onaj pazinski čuva vrlo vrijedne i rijetke dokumente.

Županijski pročelnik za kulturu i zavičajnost Vladimir Torbica kazao je da je za Pazinski arhiv vrlo bitno i spremište u Bertošima te da Županija iznino dobro surađuje s Arhivom te da je to Arhiv u zajednici i za zajednicu.

Povezane vijesti

• PROJEKT VRIJEDAN MILIJUN I POL KUNA Ministarstvo uprave podijelilo 219 računala po županijama, Istri - niti jedno
• Najbolji među gradovima srednje veličine: PULA ŠAMPION DIGITALIZACIJE Gradska uprava s građanima najviše komunicira putem Facebooka
• Digitalna ekonomija: Automatizirati bi se moglo više od 50 posto svih radnih sati u Hrvatskoj!