Počeli Pulski dani eseja
Borisu Becku nagrada "Zvane Črnja"
(Snimila Vanesa Begić)
Povjerenstvo Nagrade "Zvane Črnja" u sastavu: dr. sc. Dubravka Brezak Stamać, predsjednica, dr. sc. Ljubica Josić, članica i dr. sc. Boris Domagoj Biletić, član – jednoglasno je odlučilo da Nagrada "Zvane Črnja" 2025. za najbolju hrvatsku knjigu eseja pripadne autoru Borisu Becku za knjigu "Stroj za dušu i drugi paradoksi kulture" u izdanju zagrebačkoga nakladnika Leykam International. Prva, a danas najvažnija hrvatska esejistička nagrada "Zvane Črnja" dodjeljuje se od 2007. godine. Utemeljio ju je Istarski ogranak DHK-a na poticaj književnika Borisa Domagoja Biletića i kao svoju uime cjeline DHK prihvatio ju je Upravni odbor Društva.
Dosadašnji su nagrađeni su: Tomislav Žigmanov, Mirko Tomasović, Roman Karlović, Dean Duda, Marko Pogačar, Dunja Detoni Dujmić, Marko Grčić, Pavao Pavličić, Marina Šur Puhlovski, Ivica Matičević, Jelena Lužina, Damir Barbarić, Zlatko Kramarić, Leo Rafolt, Božica Jelušić, Božidar Petrač, Dragutin Lučić Luce i Žarko Paić. Na ovogodišnji, 19. po redu, Natječaj "Zvane Črnja" za najbolju hrvatsku knjigu eseja u roku je pristiglo deset naslova u izdanju sedam nakladnika. Većina knjiga, ili posve ili tek dijelom zadovoljava žanrovsku pretpostavku ili "preduvjet" da sadrži esejističko štivo u najširem smislu, tematizirajući najrazličitije i veoma raznovrsne teme, kazao je Boris Domagoj Biletić prilikom otvorenja ovogodišnjih Pulskih dana eseja u prostorima Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika.
U obrazloženju, navedeno je, između ostalog: - Knjiga "Stroj za dušu" sastavljena je od šest većih, složenijih cjelina unutar kojih su ogledi: "Socijalizam u kapitalizmu"; "Senzacija, mediji, čitanje"; "Tjelesno u virtualnom"; "Umjetnost i muzej"; "Stražnja strana slike" te "Priroda i kultura" s daljnjom "podrazradom" tih esejističkih cjelina u 30-ak "mikro-cjelina" razmjerne predmetno-tematske autonomije. Često je eseju polazište neka osobna priča, profinjeno zaogrnuta duhovitim opaskama ili anegdotama, kojima se promišljanju svakodnevice otvara kritički prostor, to širi i zahvalniji što je autor umješniji, vještiji, hrabriji i sposobniji analitički se, ujedno stilski originalno i uvjerljivo, suočiti s fenomenima koje esejističkim tekstom obrađuje.
Teme o kojima Beck piše nisu sporedne nego dapače ključne: položaj umjetnosti u svijetu koji sve pretvara u robu, pitanje tijela u virtualnom okružju, danas osobito aktualna tema o ljudskome umu pred izazovom umjetne inteligencije... i brojne druge jednako važne i nasušno potrebne teme kao izvorni autorski, intelektualno poticajni komentari današnjice. Beck je lucidan komentator, esejist koji zna da misao posebno vrijedi tek kad je spremna (pametno, mudro) riskirati. Ovom knjigom potvrđuje se kao autor koji ne pristaje na površnost. Njegova je rečenica britka, ironična, duhovita, ali u srži ozbiljna, prožeta erudicijom i intelektualnom odgovornošću. Ne ostaje neodgovorno neutralan u prosudbama kako bi se pod svaku cijenu svidio mnogima, što je danas čest slučaj u javnome prostoru kada je i gdje je često važnije biti viđen negoli čitan, navedeno je, između ostalog u motivaciji.
Ovogodišnji, 23. Pulski dani eseja održavaju se 24. i 25. listopada u prostorima Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika u staroj tiskari.
Nazočne su pozdravili pulska pročelnica za kulturu i razvoj civilnog društva Emina Popović Sterpin i županijski pročelnik za kulturu i zavičajnost Vladimir Torbica, koji je kazao da ovogodišnja tema, naslovljena "Neznanje, primitivizam, egoizam" je pogođenija nego ikada dan-danas.
Dragutin Lučić Luce govorio je na temu "Odbjeglost svetosti", gdje je imao vrlo interesantno interdisciplinarno razmišljanje koje ulazi u razne tematske i interesne sfere.
Potom je Boris Domagoj Biletić pročitao izlaganje Dubravke Brezak Stamać "Matoševa Theatralia - izabrane kazališne kritike i recenzije impresionističkog estete".
- Ovogodišnja krovna tema Pulskih dana eseja nije aktualna ove godine niti ovoga desetljeća, ona je kroničan problem globalnoga društva kojega smo suvremenici. Kako je kronično neznanje kao poluproizvod obrazovanja, koji se želi podvesti pod znanje, jer sve što treba znati danas moguće je potražiti posredstvom Chat GPT-a, postalo prisutna konstanta?, pita se Brezak Stamać.
Boris Beck je pak u svome izlaganju govorio o humanistici i društvu neznanja, ističući kako postoji sve slabiji interes studenata za takve vrste studija, da se u Engleskoj već ukidaju neki smjerovi i fakulteti, a iz fakulteta izlaze ljudi bez ikakvog znanja i vještina, naveo je.
Autor programa i voditelj je Boris Domagoj Biletić. Organizatori su Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika i časopis za književnost, umjetnost i kulturu Nova Istra, a manifestaciju podržavaju: Grad Pula, Istarska županija, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Turistička zajednica Grada Pule.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
