U sklopu obilježavanja 454. godišnjice Lepantske bitke, u Krku je održano javno predavanje povjesničara Slavena Bertoše. Naime, proslavljajući 454. obljetnicu znamenite Lepantske bitke, u kojoj je sudjelovala i krčka galija na čelu sa soprakomitom Ludovicom Cicutom, Centar za kulturu Grada Krka organizirao je predavanje povjesničara prof. dr. sc. Slavena Bertoše, koje se održalo u Maloj vijećnici Grada Krka.

Imena galija po Kristu

Lepantska bitka predstavlja jedan od najznačajnijih događaja vojne pomorske povijesti u svjetskim razmjerima. Odigrala se 7. listopada 1571. u sklopu mletačko-osmanskog Ciparskog rata (1570. – 1573.) kojim su Mlečani ostali bez tog važnog levantinskog otoka, zbog čega je rat za njih završio nepovoljno. No, pobjeda kršćanskih snaga u Lepantskoj bitci imala je ogroman psihološki učinak na tadašnji svijet jer je pokazala da Osmanlije ipak nisu nepobjedive.

Predavanje se odnosilo se na mali, ali vrlo zanimljiv i važan aspekt sudjelovanja galija u navedenoj bitci, a ticalo se njihovih imena. Budući da se ime slovima počelo pisati na samome brodu tek u novije vrijeme, na novovjekovnim galijama ono nije bilo zabilježeno.

Većina galija, naveo je izlagač, bila je obilježena prema nekoj figuri, grbu, liku ili likovnoj kompoziciji postavljenoj na krmi.

- Jedini natpisi na brodovima bila su određena gesla ili latinske izreke. Dio galija imenovan je prema službenoj zapovjednoj namjeni, odnosno prema statusu osobe s najvišom dužnošću na njoj. Redovite mletačke galije povremeno su dobivale ime i prema prezimenu obitelji soprakomita pretvorenom u ženski rod. Usto, galije koje su se naoružavale posadom pojedinih komuna nazivale su se obično po komuni koja ih je naoružavala. Lađa koje su ime nosile po Kristu, zajedno s krčkom, ukupno je bilo 15. Po Kristu ukupno je nazvano osam galija, a po uskrsnulom Kristu njih sedam. Krčka galija "Cristo ressussitato" bila je jedina galija s istočnojadranske obale nazvana po Kristu, prema stijegu koji se na njoj vijorio. Prema mišljenju stručnjaka, prikaz Krista sa zastavom uobičajen je od XIV. stoljeća u prizoru Uskrsnuća. Osim tog najvažnijeg kršćanskog događaja, tako se simbolizirala i opća pobjeda nad zlom, istaknuo je Bertoša.

Pohvalna ocjena

Predavanje je izloženo prema Bertošinim arhivskim i bibliotečnim istraživanjima, objavljenima u njegovoj knjizi "Lepant 1571. i krčka galija: itinerari istraživanja", koju je 2021. tiskao Centar za kulturu Grada Krka.

(Press)

Između ostalih, predavanju je nazočila dugogodišnja i donedavna ravnateljica Centra za kulturu Grada Krka Maja Parentić, dipl. iur., sadašnji ravnatelj Igor Gržetić, prof., te krčki književnik Radovan Toljanić. U publici se nalazio i Mladen Bastijanić, daleki potomak spomenutog krčkog soprakomita, kojem je Centar za kulturu Grada Krka 2016. tiskao monografiju o obitelji Cicuta. Na koncu izlaganja Slaven Bertoša pročitao je kratku zabilješku s vrlo pohvalnom ocjenom ove Bastijanićeve knjige, koju je pronašao u velikoj ostavštini svojega oca, pokojnog povjesničara Miroslava Bertoše, preminulog prije dvije godine.

Povezane vijesti

• Petar Stanković - jedan od najuglednijih Istrana u Europi
• Dragocjen prikaz barbanske povijesti novoga vijeka
• Slaven Bertoša održao predavanje o napuštenim naseljima Cresa