Visoka obljetnica
65. godina Radio Pule: Hommage Renatu Perniću i Slavku Zlatiću
(Snimila Vanesa Begić)
Poduži skup posvećen 65. obljetnici Radio Pule "Od Zlatića i Pernića do danas" održan je u organizaciji Katedre Čakavskog sabora Pula u Domu hrvatskih branitelja. S tom se godišnjicom podudarala još jedna godišnjica, 65. godišnjica ročkog Kulturno-umjetničkog društva, koje danas nosi ime Renata Pernića, a koji je bio dugogodišnji djelatnik Radio Pule.
Uz nastup upravo ovoga KUD-a te nezaobilaznog Drage Draguzeta, pozdravne riječi županijskog pročelnika za kulturu i zavičajnost Vladimira Torbice koji je izrekao riječi zahvale svima onima koji su krenuli u taj projekt, riječ je u ime organizatora preuzeo Mate Ćurić, predsjednik Katedre Čakavskog sabora Pula koja je obnovljena prije godinu i pol.
Naglasio je da je skup posvećen onima koji su među prvima oblikovali Radio Pulu svojim znanjem, trudom, entuzijazmom: skladatelju, dirigentu i muzikologu Slavku Zlatiću i njegovu učeniku, meštru, kantaduru i novinaru Renatu Perniću.
Redovita profesorica na Muzičkoj akademiji u Puli i bivša novinarka Radio Pule Lada Duraković imala je izlaganje naslovljeno "Ne treba studirati muziku, da bi je mogao shvatiti i zavoljeti - emisije Slavka Zlatića (Sovinjak, 1910. - Pula, 1993.) na Radio Puli".
Duraković je navela kako je na Radio Puli provela 17 godina, stekla puno iskustva i prijatelja te naučila jako puno toga.
Istaknula je kako je naslov predavanja upravo ono što je Zlatić promicao i isticao, te navela je sve njegove napore i trud da se glazba širi među mladima, a i ne samo, nego među svim generacijama. Govoreći o njegovom bogatom životnom i stvaralačkom putu, prisjetila se i njegovog pulskog puta, gdje je kratko djelovao kao ravnatelj pulske glazbene škole, zatim kako je sudjelovao u pripremi dvogodišnjeg studija glazbe na tadašnjoj Pedagoškoj akademiji, te kako je djelovao kao etnomuzikolog te imao emisije na Radio Puli.
- Zlatić je surađivao s brojnim svojim suvremenicima, a u pripremi emisija, u doba kada ne samo da nije bilo svih tih modernih sredstava komunikacije, nego niti literature na hrvatskom, on je, samo zahvaljujući svome znanju i poznavanju stranih jezika, uspio realizirati tako zanimljive emisije, kazala je govoreći o njegovim emisijama o operama, s podacima o biografijama pjevača, a njegove emisije o operama bile su posebno aktualne u godinama kada je krenula jaka operna sezona u pulskoj Areni, u drugoj polovici sedamdesetih.
- Pula je potpisala suradnju s Veronom 1976., te on se posvećivao predstavljanju tih opera. Tada nije bilo puno ljudi s takvim znanjem, praktički ih nije uopće bilo, njegovo je znanje bilo zbilja ogromno, iako je za sebe znao reći da je nesistematičan, navela je Duraković.
Bruno Krajcar je govorio ukratko o povijesti Radio Pule, kako su počeci bili u zgradi gdje se nalazi Osnovna škola Monte Zaro, potom je najduži niz godina ovaj radio djelovao na Rivi 10, u istoj zgradi s Glasom Istre, a zadnjih deset godina u zgradi gdje je OTP banka, no, kako je kazao Krajcar, "šefovi su najavili povratak u prostore na Rivi 10".
O otvaranju Arhiva "Renato Pernić" govorila je Nuša Hauser, viša kustosica, koja je djelovala kao muzikologinja Etnografskog muzeja Istre, glazbena kritičarka Glasa Istre i autorica, kao o primjeru dobre prakse.
Govorila je o tome kako je, prilikom formiranja Centra za nematerijalnu kulturnu baštinu Etnografskog muzeja Istre - CENKI, trebalo sakupiti i usustaviti brojnu građu što se tiče tog dijela baštine. Surađivala je s Institutom za etnologiju i folkloristiku, gdje je posuđivala građu i kopirala je, tako da to bude dostupno i u Istri, jer je važno da takvi dokumenti budu kopirani i da imaju backupove. Također, kazivala je o poteškoćama prilikom usustavljivanja te građe, kada podaci nisu bili kronološki poredani, ističući važnost Renata Pernića te svega što je napravio za kulturu u Istri.
Paulo Gregorović, novinar i glazbeni kroničar 90-ih u Glasu Istre i aktualni urednik Istrapedije osvrnuo se na legendarni Studio 3 Radio Pule, kao i na činjenicu da je Pula već početkom dvadesetog stoljeća imala svoj radio s tada najvećom antenom u ovome dijelu Europe, te šest godina kasnije još većom antenom i dugo je to bila najveća antena, sve do pokretanja odašiljača na Sljemenu. Istaknuo je da nije zabilježeno kakav se program tada emitirao.
Govoreći o Studiju 3, kazao je da ga je projektirao Ivan Stamać, koji je i, među ostalim, autor zadarskih "Morskih orgulja".
- Studio tri formiran je sedamdesetih godina prošloga stoljeća kada je došlo do "preslagivanja" prostorija, a prve su snimke tu radili legendarni dvojac Renato Pernić i Branimir Paić, zatim Mišo Tikvicki i Silvano Sinkauz, djed današnjih poznatih glazbenika braće Sinkauz, naveo je Gregorović, ističući da je taj studio bio poznat u cijeloj bivšoj državi te ističući sve podatke o tehničkom napretku toga studija. Naveo je i veliku ulogu tehničara Sandra Peročevića koji je dodatnu povećao razinu i tehnologiju rada, kao i posao Peročevića, Paića i Robija Mihovilovića u doba urednikovanja Ranka Borovečkog s novim iskoracima.
Još jedan iskorak napravio je Peročević ranih devedesetih, kada je tehnološki "sredio" pjesmu Alena Vitasovića i Livia Morosina "Ja ne moren bež nje", koju su oni snimili kući, na tehnici koja tada nije imala ni približno sve te mogućnosti kao danas, a potom, uz Peročevićevu intervenciju, to je postao hit. Istaknuo je i ulogu Davorina Herakovića te činjenice da odlaskom Sandra Peročevića dolazi do kratke pauze, koja se prekida dolaskom Alda Spada, legendarnog Anelida, Ptice, te da je prva stvar snimljena kombinacijom analognog i digitalnog bila ili djelo Anelida ili pak Bon Voyagea.
- Zadnja stvar snimljena u ovome studiju bile su skladbe zbora Mići Zaro pod vodstvom Linde Milani, a uz majstorstvo Alda Spade, treba napomenuti da je u zboru pjevala i njegova unučica Paola. Bilo je to u svibnju 2015. godine, naveo je Gregorović.
Zlatko Gotovac govorio je o pulskoj glazbenoj sceni devedesetih godina, ističući da su te godine bile iznimno bogate, kada je u Puli djelovalo 50-ak koncertnih prostora, gdje su najznačajniji bili Uljanik, koji je iz omladinskog postao Rock klub. Danijele Pernić osvrnuo se na očevu ostavštinu i njezinu nadgradnju, što je iznimna stvar kojoj Danijele pristupa uz puno ljubavi i znanja.
Postavljena je i prigodna izložba fotografija Mate Ćurića "SVEPRISUTNI" o djelovanju Zlatića i Pernića na terenu kao osobni zapisi i snimke onoga koji ih je patio po smotrama, snimao, vozio i bilježio te najbliže trenutke. Manifestaciju su omogućili i Grad Pula te Istarska županija.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
