PIŠE Jurica KÖRBLER

ERA SUPERSTOGODIŠNJAKA Hoćemo li živjeti 150 godina?

Pixabay

Pixabay


Kada se prije nekoliko dana pojavila vijest da su znanstvenici na tragu otkrića koje bi produljilo ljudski vijek do 120, ako ne i 150 godina, reakcije su bile različite. Mnogima je, u vremenima u kojima živimo, puno i ovo koliko sada u prosjeku traje životna dob, dok su drugi isticali da ljudi već sada postižu sjajne rezultate u poznim godina. Joe Biden je predsjednik najmoćnije zemlje na svijetu a ima 78 godina, Phil Mickelson osvojio je prvenstvo u golfu sa 50, Bob Dylan je objavio sjajan album sa 79.

Još 1900. u Americi je očekivani životni vijek bio oko 47 godina, danas je 78. Otkrivena su cjepiva, sada i za covid-19, ljudi manje umiru od zaraznih bolesti, a poboljšavaju se uvjeti života u mnogim dijelovima svijeta. Ali i dalje ljudi brzo stare kada navrše 65 godina, a prosječni osamdesetogodišnjak boluje od pet bolesti. S druge strane nije umirujuće da ako pobijedite rak u kasnijoj životnoj dobi, to vam neće znatno produžiti život, otprilike za nekoliko godina. Kada bi se sada našao efikasan lijek za razne srčane probleme životna, dob bi se produžila svega za dvije godine. 

Mnogo je različitih pogleda što je ustvari starost i zašto starimo. Američki profesor Jay Olshansky kaže da je riječ o nakupljanju slučajnih oštećenja na životnim blokovima, prije svega na DNK, i to od strane proteina, ugljikohidrata i masti, što započinje daleko ranije nego što starost zakuca na vrata, a na kraju se tijelo ne može samo "popraviti". Otuda i pitanje može li se intervenirati još u vrijeme mladosti da se tako nešto spriječi ili bar uspori.

I upravo oko toga se sve vrti. Do sada je bilo pokušaja da se uspori starenje, ali rezultati nisu bili blistavi. Andrew Steele, koji je napisao i knjigu o starenju, tvrdi da postoje eksperimentalne metode koje daju nadu da će se usporiti biološki procesi i da ćemo mnogo duže živjeti. Znanstvenici su prije desetak godina uspjeli ukloniti stanice kod miševa koje luče upalne molekule i ubrzavaju starenje. Poslije toga produžio se i životni vijek miševa na kojima je vršen eksperiment. Prije tri godine počela su i ispitivanja na ljudima, a rezultate ćemo skoro saznati.

Ipak, mnogima je i nadalje mogućnost produženja života znanstvena fantastika. Steele ne misli tako i tvrdi da postoje tretmani za sprečavanje starenja i da uskoro slijedi era sporog starenja. Ali, ni tu neće svi ljudi imati jednaki start i šansu. Tako bijelac koji ima dvadeset i pet godina i 12 godina obrazovanja ima 61 posto šansu preći 65 godina, dok u slučaju da ima 16 ili više godina obrazovanja ta šansa raste na 91 posto. Kada je riječ o crnačkom stanovništvu, šanse da dožive 65 godina manje su nego za bijelce, ali stručnjaci tvrde da će poboljšanje životnih uvjeta u Africi tu statistiku promijeniti.

Kada su znanstvenici analizirali život ljudi koji su prešli stotu godinu, ustanovili su da mnogi od njih nisu baš previše radili u životu. Gospođa Jeanne Calment, koja je rođena 1875. godine, bila je atrakcija za novinare koji su najavili njen 115-ti rođendan. Cijeli život je gospođa živjela u Arlesu, a u poznim se godinama udala za svog rođaka i preselila u njegov veliki stan. U životu, zapravo, nikada nije ništa ozbiljno radila, posvetila se biciklizmu, lovu, slikanju, uživala u portu, pušila i obožavala čokoladu. U gradiću je bila poznata po duhovitosti, vedra duha i puna optimizma. Do 88. godine nadživjela je roditelje, jedno dijete, zeta i unuka, a sa 110 je uživala u raskošnom stanu kojeg je nesretnim slučajem gotovo zapalila. Nakon toga se preselila u starački dom gdje je umrla 1997. u 122. godini. Bila je meta i za eksperte koji su proučavali detalje iz njenog života, pokušavši doći do formule uspjeha dugovječnosti. Ali, nije ta gospođa bila jedina koja je dobrano prešla stotu.

 Ujedinjeni su narodi procijenili da je 2015. godine bilo u svijetu više od 450.000 ljudi starijih od sto godina. Prognoza je da će ih 2100. biti čak 25 milijuna, a superstogodišnjaci imat će i sve manje zdravstvenih tegoba. U Japanu se taj trend već sada događa, pa je i sve više onih preko 100.

Kako sada stoje stvari gospođu Calment sa njene 122 godine nitko nije nadmašio. Amerikanka Sarah Knauss umrla je u 119. godini, a u Japanu živi Kane Tanaka koja ima 118. Zapravo je nevjerojatno malo onih koji su prešli 110 godina, a mnogi znanstvenici ipak smatraju da je 122 godine Jeanne Calment najviše što se može doživjeti. Ima i onih koji misle da superstogodišnjaci mogu i više, pa čak do 150 godina, dok apsurdno zvuči da je gornja granica 200 godina. I ugledni svjetski časopisi poput Science i Nature objavljuju radove u kojima neki tvrde da smo već sada postigli maksimum i da se životna dob neće povećavati, dok drugi opet misle da bum superstogodišnjaka tek slijedi. Objavljena je i studija demografa Elisabette Barbi iz Rima i Kennetha Wachtera iz Kalifornije koji tvrde da se rizik od smrti povećava do 80-te godine života, a kasnije stagnira. To praktički znači da oni koji premaše osamdesetu imaju veću šansu dočekati sljedeću godinu od onih koji su mlađi od osamdeset. Zaključak je studije da se dugovječnost nastavlja povećavati i da nije dosegnuta granica, ako ona uopće i postoji.

U svakom slučaju, rasprave o životnom vijeku su dinamične i intrigantne, barata se brojnim podacima i statistikom, a postignut je i napredak u razumijevanju evolucijskog podrijetla dugovječnosti i biologije starosti. Oni koji smatraju da je životni vijek ipak ograničen iznose primjere da je nemoguće trčati brže na 100 metara od nevjerojatnih rekorda koji su već postignuti. Anatomska ograničenja su tu, pa vuku paralele sa ljudskom dugovječnosti.

Da bi sve bilo intrigantnije, ima i onih koji misle da već sada u svijetu postoje pojedinci koji su prešli 120 i više godina, ali ne znaju datum rođenja. Kao i pitanje, gdje to u biologiji stoji kao pravilo da je smrt neizbježna. Pronađeni su duboko ispod morskog dna mikrobi koji su preživjeli više od 100 milijuna godina, a neka stabla održala su se i 14.000 godina. Gotovo da su besmrtni i sitni rođaci meduza i koralja, jer naprosto ne stare i mogu regenerirati cijela nova tijela. Meduze se nakon ozljede mogu vratiti u svoju maloljetničku fazu, sazrijeti i ponovo se vratiti u mladost i time nikada ne umiru.

I na kraju, pomaže li farmaceutska industrija da se produži ljudski vijek. U Americi je u završnoj fazi istraživanja supermoćni generator stanice Elamipretid, a uskoro bi mogao biti odobren i semaglutid, lijek za mršavljenje, koji je dvostruko učinkovitiji od dosadašnjih. Spoj poznat kao alfa-ketoglutarat produžuje životni vijek miševa i pokusno se ispituje njegov učinak na markere starenja ljudi. Radi se i na daljnjem dekodiranju i analizi genoma kod superstogodišnjaka kako bi se dobio uvid u njihovu dugovječnost, a u godinama koje dolaze moguće je da će biti odobreni i moćni miniproteini koji sprječavaju pretilost i navodno produžuju životni vijek. Radi se i na cjepivu vezanom za karcinom na tehnologiji koja se koristila kod cjepiva za covid, postoje sve efikasniji lijekovi za Alzheimerovu bolest i dijabetes, a u budućnosti nas čekaju i dizajnerski geni, terapije koje mogu spriječiti razne bolesti. A tu je i Rapamicin koji produžuje životni vijek miševa za trećinu, a očekuju se i ispitivanja na ljudima.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of