Pijte što više toplih napitaka, kažite NE rafiniranom šećeru, koristite dokazane antiviralne namirnice kao što su češnjak, đumbir, cimete, kurkuna, Zdrava crijeva donose jak imuni sustav. Povećajte unos hrane koja ima probiotsko djelovanje poput kefira i kiselog kupusa, miso, češnjaka, luka, jer se 70 posto imuniteta stvara u crijevima

Do danas znanstveno nije utvrđena bilo koja vrsta hrane ili sintetskog pripravak koji može spriječiti zarazu virusom Covid 19. No, s druge strane postoji niz mjera nutritivne strategije kojom možete ojačati imunološki sustav. Mnogi će iskorištavati našu slabost nudeći nam proizvode i uvjeravajući nas da je baš njihov dobar u novonastaloj situaciji. Pokušat ću vam dati nekoliko savjeta kako se nutritivno ponašati i kako što pametnije nahraniti tijelo. Ističem da je i sada kao i uvijek vrlo važno voditi računa o individualnim karakteristikama te u novonastaloj euforiji kupnje brašna, ulja, šećera ne podlegnete i ne počnete pojačano jesti proizvode napravljene od istih, možda i zbog znakova lagane depresije nastale s ovom situacijom.

Prvo i osnovno pojačajte osobnu higijenu, perite ruke, držite socijalnu distancu, osigurajte si dobar san. No, sada morate voditi računa i o jačanju imuniteta.

Topli napici

- Pijte što više toplih napitaka i to ne mlakih nego toliko toplih koliko možete podnijeti, naravno da se ne ispečete! Naime ovih dana slušamo kako je vrlo važno ovlaživati zrak u prostorijama u kojima boravimo zbog vlaženja mukozne barijere jer se čini da prijenos virusa je mnogo lakši u suhom i manje vlažnom zraku. Naša mukozna membrana koja pokriva područja našega nosa, oka, dišnih putova upravo štiti i naše stanice s debelim slojem glykana koji da bi bio funkcionalan mora biti vlažan. Stoga bilo koji virus i bakterija koji kreće da nas zarazi mora proći ovu glykansku barijeru. Što više vlažite sluznice gornjih dišnih putova više čuvate tijelo od moguće zaraze.

-        Kažite NE rafiniranom šećeru i svemu što ga sadrži čije zalihe se ovih dana ubrzano kupuju. Maksimalno ga treba izbjegavati. Dobro čitajte deklaracije, kontrolirajte unos šećera pripremajući hranu kod kuće. Ušteda nekoliko kalorija konzumirajući umjetna sladila koja će maskirati potrebu za slatkim, po meni nije vrijedna vašega zdravlja, jer mnoštvo njih ima prekancerogena svojstva! Hrana mora biti u funkciji zdravlja i užitka, a ne naše bolesti! No ako u ovim danima izolacije pojedete koji red čokolade, to nije za osudu. Birajte tamnu verziju da podigne razinu hormona serotonina – hormona sreće i zadovoljstva.

-        Birajte znanstveno dokazano antiviralnu hranu poput češnjaka čiji se antivirusni aktivni sastojaka alicin aktivira tek kada ga žvačemo, sjeckamo ili stišćemo. Dodajte ga juhama, varivima ili pak možete protisnuti dva česna češnjaka i dodati ga čaši toplije vode.

Ljekoviti začini

-        Koristite cimet. Prema preliminarnim istraživanjima sa Touro College New York, cimet bi mogao imati antiviralno djelovanje, a uz sve ima protektivnu ulogu kod predijabetesa, dijabetesa i ima mogućnost reguliranja krvnog tlaka. Osobe s navedenim problemima spadaju u riziko skupinu zarazom od Covid 19 virusom. U mojim knjigama kao i mojim Dr. NB proizvodima cimet je uvijek spadao u skupinu namirnica kada je hrana sintetski lijek. Koristite ga u gore navedenom napitku , možete napraviti i cimet vodu i to tako što štapić cimeta potopite u 500 ml vode preko noći, ujutro izvadite štapić i spremna je cimetom obogaćena vodu ili ga jednostavno dodajte toplom čaju. Dnevna terapeutska doza je pola čajne žlice cimeta. Uz ovaj navedeni antiviralni začin ne zaboravite znanstveno dokazano antiviralne začine kurkumu i đumbir!

Znate li da se više od 70 posto našega imuniteta stvara u crijevima? Zdrava crijeva donose jak imuni sustav. Povećajte unos hrane koja ima probiotsko djelovanje (probiotici pomažu stvaranju zdravih bakterija u GUT) poput kefira i kiselog kupusa, miso, češnjaka, luka. Oni koji manifestiraju već neke respiratorne simptome trebali bi izbjegavati hranu koja izaziva plinove poput kupusa, jer otežavaju disanje. Veganski jaki probiotici su češnjak i luk. Luk ima antiviralno djelovanje, sadrži aktivni sastojak thiosulphates koji ima ekspektorant djelovanje, pomaže bržem oporavku i izbacivanju patogena iz tijela. Ovih dana možete kuhati vrlo ekonomičnu i terapeutsku juhu od luka ili pak možete raditi vodu od luka tako da preko noći u vodu potopite narezani luk. Ako vam ovo nije opcija onda uzmite bar dvije jušne žlice kefira ili miso juhe.

Keto prehrana i Covid 19

Prema istraživanjima sa Yale School of Medicine sugerira se da ketogenska prehrana može imati protektivnu ulogu kod viroza. Voditelj ovog istraživanja Akiko Iwasaki sugerira da je ketoza kod miševa ojačala imuni sustav i protektirala respiratorni sustav. Stoga se pojavljuju tvrdnje da keto prehrana može zaštititi od koronavirusa. Smatram da je ovo istraživanje obečavajuće no ne dovoljno znanstveno potvrđeno, jer nemamo istraživanje na ljudima. Ketogena dijeta rezultira da se prvo iskoriste uskladištene rezerve glukoze koje se stvaraju unosom ugljikohidrata i čine potrebnu energiju za održavanje normalnih tjelesnih funkcija. Nakon toga tijelo poseže za uskladištenom masti kao alternativnom izvoru energije. Tijekom ovog procesa dolazi do stvaranja ketonskih tijela koje vitalni organi u našem tijelu mogu koristiti kao izvor energije. Potrebno je šest do osam sati da tijelo metabolizira rezerve glikogena, nakon čega se tijelo okreće ka sagorijevanju masti kao izvoru energije te se stvaraju ketonska tijela. Ovaj proces dovodi do gubitka tjelesne težine no znanstvena istraživanja sugeriraju da može pomoći i kod stanja poput epilepsije. Keto prehrana limitira unos ugljikohidrata, a finalni produkt metabolizma ugljikohidrata je glukoza kojim se hrani naš superiorni mozak. U ovim danima kada mnogi osjećaju anksioznost, simptome lagane depresije koji dovode do pada imuniteta, važno je unositi kompleksne ugljikohidrate bogate triptofanom koji je prekursor serotonina poput smeđe riže i bulgur pšenice.

Pomozimo probavi

Izlaziti vani, vidjeti se sa prijateljima, zagrliti jedno drugo, sada nije dozvoljeno. Neizvjesno je kada će sve završiti. Bojazan za svoje radno mjesto i financije diže razinu kortizola – hormona stresa što uzročno dovodi do pada imuniteta. Smatram da je u ovim danima jako važno istaknuti nutritivni aspekt. Prvo pravilo prehrane kod onih pod stresom je održavati što stabilniju razinu šećera u krvi, jer jedenje pogrešne hrane može samo još više pogoršati uznemirenost, pojačati umor i neraspoloženje. Pokušajte stoga izbjegavati šećer, bijelu tjesteninu, bijeli kruh i kofeinske napitke. Jedite proteine kao što je plava riba, tofu, kvinoja s namirnicama niskog glikemijskog indeksa. Ako pak prolazite kroz razdoblje izrazitog stresa, preporučila bih da ne kombinirate bjelančevine s ugljikohidratima, kako biste probavnom sustavu olakšali posao. Jedite bjelančevine s povrćem ili ugljikohidrate s povrćem. Voće jedite na prazan želudac, nikako ne nakon glavnoga jela! Razlog? Na taj način ne opterećujete probavni sustav i jetrima osiguravate dodatnu energiju koja vam je itekako potrebna kada ste pod stresom.

-        Znakove depresije možete pobijediti u svojoj kuhinji birajući hranu bogatu triptofanom kao što su šparoge, bademe, brokula,   heljda, oslić, cvjetača, smeđa riža, jakobove kapice, blitva, svježi celer, svježe gljive, jaja, pečeni krumpir u kori, tuna, kozje mlijeko, zob, tofu, zelene mahune, sezamove sjemenke, sojin umak, prokulice, nemasni jogurt, leća, luk, miso, marelice, divlji losos, razne vrste graha, kvinoja, svježi peršin, špinat, bulgur pšenica, sir mozzarella, crvena paprika, banane, listovi metvice, rajčica.

Povremeni post

U ovim danima kada se dovoljno ne krećemo, neki možda unose hrane više no inače. Naglašavam bar jedanput tjedno alkalni post. Na King’s Collegu u Londonu, još davno sam napravila znanstveno istraživanje Weight loss diets, implications and complications on Health’. I tada sam zaključila da nutritivna vrijednost hrane kao i količina hrane direktno utječe na naše optimalno zdravlje. No kako u posljednje vrijeme veliku pozornost poprima prehrambeni program u kojemu se kalorije reduciraju i to tako što se specifično snižava dnevna kalorijska vrijednost od 40 do 60 posto ovisno o individualnim karakteristikama osobe. No, ovdje se ne radi o potpunom gladovanju, nego preostali kalorijski unos mora biti restriktivan, ali nutritivno kvalitetan. Umanjeni kalorijski unos bi se trebao provoditi   jedanput do dva puta tjedno kada naš probavni sustav odmaramo. Pankreas ne mora lučiti pojačano inzulin a istovremeno naše obrambene stanice NK – natural killers stanice hranimo visoko kvalitetnim nutrijentima. Istraživanja sugeriraju da upravo ovakav način prehrane ima impresivan efekt na bolesti kao i na ubrzanje metabolizma. Stoga bar jedan dan u tjednu imajte alkalni post sa zelenim juhama kojima dodate omega 3 bogato hladno prešano laneno ulje, zelene hladno prešane sokove i smoothie. U ovim danima tijelo će vam biti itekako zahvalno.

-       I sada dolazim do pripravaka koji bi bili prioritetni u ovim danima. Savršeno je opskrbiti se D vitaminom, vitalnim nutrijentom kada smo vani, izloženi suncu. No mnogi sada ne žele ići van svojih stanova te bi suplementacija vitamina D bila preporučljiva u obliku tableta ili spreja. U prilog vitaminu D idu i istraživanja iz 2017. koja sugeriraju blago protektivnu ulogu respiratornog sustava. Kod rizične skupine kod virusa Covid 19 bilo bi dobro sugerirati suplemetaciju vitamina D – oko 2000 IU(50mcg) dnevno.

-       Ovih dana pozornost medija ima istraživanje kineskih znanstvenika ‘Succseful Hige-dose vit C treatment of patients with Serious and Critical Covid 19 infection’ koje sugerira visoku IVC dozu vitamina C od 10-20 grama u trajanju od 7 do 10 dana. Napominjem ovdje se radi o tretmanu koji može biti ordiniran samo uz stručnu podršku jer samoinicijativno uzimanje visokih doza može dovesti do dijareje i formiranja bubrežnog kamenca. No ono što bi bila moja preporuka ovih dana je doza od 1 do 2 grama vitamina C uz mineral cink do maksimalno 40 mg dnevno. Nikako ne preporučam zinc u spreju jer može dovesti do gubljenja osjeta mirisa.

Povezane vijesti

• Predavanje o zdravoj prehrani predškolaca
• Preporučenih pet obroka dnevno ima 32,8 posto hrvatskih učenika
• Studija otkrila što je povezano s povećanim rizikom od zaraze koronom