ZAGREB

Otvorena izložba "Predsuvremena akcija – postmoderna reakcija"

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Izložba Neve Lukić i Vanje Babića "Predsuvremena akcija - postmoderna reakcija", zasnovana na fundusu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, predstavljena je u petak na konferenciji za tisak u muzeju u koji je nedavno preimenovana Moderna galerija u Zagrebu.

Ravnatelj Branko Franceschi skrenuo je pažnju na paralelno otvaranje dviju izložbi od kojih je jedna fenomenološki pristup rada s muzejskom zbirkom, a druga predstavljanje vremenskog razdoblja u kronološkom postavu na drugom katu muzeja, što doslovno pokazuje kakva je programska strategija kuće u radu sa zbirkom.

Uvijek ćemo imati paralelan pristup, kako bismo prikazali što više umjetnina u zbrci, kazao je Franceschi i dodao da stalni postavi u hrvatskoj kustoskoj praksi predugo traju.

Neke umjetnine su rjeđe, a neke nikada nisu predstavljene u sklopu dosadašnjih postava i kroz to se vidi kolika je vrijednost ove zbirke, kazao je i dodao da novi naziv ustanove u potpunosti odgovara ideji s kojom je Galeriju 1905. ustanovio Isidor Kršnjavi.

Jedan od autora izložbe, Vanja Babić, kazao je da su željeli problematizirati koliko se neke postavke modernizma i predsuvremenosti mogu održavati u radovima suvremenih autora.

Uobičajeno se suprotstavljaju moderno i postmoderno, a mi smo posegli za terminom predsuvremeno kako bismo pokušali odgovoriti na širok raspon ove ustanove prati radove od krajnje ranog modernizma pa čak prije toga, pa do suvremenih imena, kazao je.

Modernizam, koliko god bio proturječan s mnogim pravcima i pitanjima, čvrsto je definiran, a postmoderna neuhvatljiva i zato smo posegnuli za neodređenim terminom predsuvremena umjetnost, objasnio je Babić.

Neva Lukić  rekla je da su radovi koji obuhvaćaju razdoblje od 1908., od kada datira najraniji rad Josipa Račića "Majka i dijete", do 2017. kada je nastao rad Kate Mijatović "Chiaraninin san", predstavljeni u pet izložbenih cjelina.

One se referiraju ne različite neoavangardne odrednice: ekspresivno, minimalno, konstruktivno, nadrealno i egzistencijalno, pa se zovu: lica ekspresije, kromatika  monokroma, racio plohe, Sizif u ateljeu i Bretonov sindrom.

Cjeline su stvarane nadasve prema vizualnim karakteristikama određenih umjetničkih djela, od kojeg proizlazi psihološko-ugođajno, kazala je.

Unutar tih odrednica želimo pokazati s jedne strane relativnost teorijskih interpretacija, jer neki radovi mogu biti protumačeni na različite načine, a s druge strane, radovi nekih autora se pojavljuju u više cjeline jer su radili na različite načine, iako ih se stavlja samo u neke interpretativne cjeline.

To su Julije Knifer, Miljenko Stančić i Ferdinand Kulmer. Kniferov Menadar možda je najzanimljiviji za ovu izložbu jer je vrlo elastičan prema interpretacijama, kazala je Neva Lukić i zaključila da žele pozvati publiku na edukacijski program koji će se pokazati ako je navedena granica relativna.

Ravnatelj Branko Franceschi izrazio je nadu da će to biti prva u nizu izložbi koja će se baviti tom vrstom problema u odnosu moderne i suvremene umjetnosti kao i očekivanje u ostvarenje suradnje s Muzejom suvremene umjetnosti.

Za kronološki postav muzejske zbirke od 19. stoljeća do danas, kazao je da je rezultat rada svih kustosa Muzeja.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini