ZAGREB
Objavljena knjiga Darka Utovca "Neretva i njezini ljudi"
(Hina/EPA)
Knjigu Darka Utovca "Neretva i njezini ljudi", u kojoj se autor bavi neretvanskim temama i ljudima, objavio je Ogranak Matice hrvatske Opuzen.
Autor predgovora Domagoj Vidović ističe kako se Utovac bavi Slivnom i Slivanjcima, Neretvom i Neretvanima pa sve do uhođenja perjanica hrvatskoga jezikoslovlja.
U novoj knjizi prikupio je dvadesetak radova što neobjavljenih, a što objavljenih u Hrvatskome neretvanskom zborniku, Stolačkome kulturnom proljeću i Hrvatskome slovu te zbornicima s Neretvanskoga književnog, znanstvenog i kulturnog susreta, napominje Vidović.
Izborom tema - arheološki nalazi u Slivnu, neretvanski motivi u filateliji NDH, slivanjske žrtve rata i poraća, uloga Neretvana u hrvatskoj političkoj emigraciji te suvremeno pravaštvo u Neretvanskoj krajini i uglednika čijim se životom i djelom bavi Utovac, naglašava Vidović, pokazuje kako je prigrlio ideju Neretve koja se prostire od Gruda do Ravnoga te od Pelješca do Mostara i Konjica pa čak prelazi u Molize.
"U žarištu se Utovčeva zanimanja našao i neretvanski paroh Ljubo Vlačić, točnije njegova rasprava s neobičnim svatom hrvatske publicistike Nikolom Zvonimirom Bjelovučićem", napominje Vidović i dodaje kako je potonji od pravaša koji je sanjao Hrvatsku do Bara postao integralnim Jugoslavenom.
Bjelovučić je, kako navodi Vidović, pelješke crkve s ulomcima hrvatskoga pletera i s latinskim natpisima na pročeljima i u unutrašnjosti proglašivao pravoslavnima, a onda se kao haesesovac vratio na hrvatske pozicije, pa se zatim kandidirao na listi radikala, koketirao i s ustaškim pokretom te na koncu ugošćivao Mošu Pijadu.
Autorovo starčevićansko političko opredjeljenje, ističe Vidović, najizrazitije je u nekrologu Asafu Durakoviću, kojim se proteže želja da se prevladaju trvenja nekoć neodijeljenoga katoličkog i islamskog hrvatskog narodnog bića, te u članku o pravaštvu u Neretvanskoj krajini od 25. veljače 1990. do njezina osipanja 1995.
Utovac se iskazao kao istinski znanstvenik kad forenzički besprijekorno raskrinkava pokušaj da se metkovskoga župnika 1939. – 1944. fra Vladu Bilobrka učini ratnim zločincem na temelju iskaza lažnih svjedoka, naglasio je Vidović i dodaje kako je znanstveni postupak primijenio u štivu o velikome hrvatskom jezikoslovcu Krsti Spalatinu krenuvši od pretpostavke da je Spalatin mogao biti suradnikom jugoslavenskih sigurnosnih služba.
Uvidom je u opširne dosjee, naglašava, zaključio ne samo da nije obavljao taj nečastan posao, nego da je bio predmetom triju operativnih akcija Službe državne sigurnosti za potrebe kojih ga je nadziralo čak 13 suradnika, među kojima i njegov kolega jezikoslovac i kasniji visoko pozicionirani političar.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
