Pjesničkom večeri "Novi rankunari" posvećenoj Miroslavu Sinčiću, u Narodnom domu zaokružena je prva edicija natječaja Katedre Čakavskog sabora Buzet za najuspješniju pjesmu/pjesničko ostvarenje na buzetskom dijalektu "Buzetska beseda", na kojoj su zaprimljene ukupno 32 pjesme. U kategoriji učenika osnovnoškolskog uzrasta nagrađena je Zita Sinčić s pjesmom "Otroki", u kategoriji učenika srednjoškolskog uzrasta, Nikol Gržinić s pjesmom "Saki dan u selu mojen", a u kategoriji odrasli, Nadija Disiot s pjesmom "More čenice".
Pristigle pjesme ocijenilo je tajnim glasovanjem stručno povjerenstvo u sastavu: Nataša Vivoda, Mirjana Pavletić, Elena Grah Ciliga i Nada Galant. Sredstva za nagrade, naglasio je predsjednik Katedre Čakavskog sabora Buzet Matija Nežić, osigurana su u okviru projekta "Naš kaj" koji se sufinancira iz sredstava Grada Buzeta, a odobren je putem javnog natječaja za financiranje programa i projekata od interesa za Grad Buzet kojeg provode organizacije civilnog društva.
- Cilj natječaja je potaknuti interes za mjesnim govorima te ukazati na vrijednost i bogatstvo koje u lokalnoj sredini predstavlja buzetski dijalekt, poručio je Nežić.
Pjesnička večer "Novi rankunari" održana je u Narodnom domu (Snimila Gordana Čalić Šverko)
Zaključkom Skupštine Katedre Čakavskog sabora Buzet, odlučeno je da se nagrade, skulptura "Buzetske besede", rad umjetnice Goranke Črnac, dodijele na prigodnoj pjesničkoj večeri "Novi rankunari", koja je na prijedlog profesorice Mirjane Pavletić, posvećena nedavno preminulom književniku, novinaru, uredniku, izdavaču, kulturnom i prosvjetnom djelatniku, ali nadasve pjesniku - Miroslavu Sinčiću - jednome od velikih hrvatskih recentnih pjesnika, i zasigurno, jednome od istarskih poeta, kako je to naglasila Pavletić, koji pripadaju samom vrhu istarske poetske riječi, bila ona književna ili pak dijalektalna.
- Kada bi vas netko upitao: koja vam Sinčićeva pjesma prva pada na pamet ili po kojoj je pjesmi nekako najpoznatiji, zacijelo bi većina odgovorila da je to pjesma "Zadnji rankunar". Napisao ju je ranih sedamdesetih godina i ona je odmah postala jedna od njegovih antologijskih pjesama. Elegično je intonirana, što je očekivano, s obzirom da govori o davnim vremenima, o nestajućem svijetu njegova djetinjstva, o jednoj "kulturi (u antropološkom smislu riječi) koja postupno nestaje pod paučinom vremena", kako je zapisao Miroslav Bertoša u predgovoru zbirci "Povratak u zavičaj". No, u toj se sjetnoj pjesmi Sinčić ne predaje nestajanju, kao da ne prihvaća kraj, naprotiv - on se tom nestajanju suprotstavlja svim snagama, kao zadnji rankunar, kao kmet koji se rankunom (kosirom s dugom drškom) bori protiv "gruaje" (trnja, drače, šikare). Iako zna da je promjena neminovna, Sinčić - "rankunar", ustraje u svome naumu i obećanju da će čuvati svoj vrt, svoju zemlju, kamen, ptice ...sve do smrti, istaknula je Pavletić.
Matija Nežić uručio je dobitnicima skulpture, rad umjetnice Goranke Črnac (Snimila Gordana Čalić Šverko)
U tom nestajanju autentičnog ruralnog svijeta, naglasila je također Pavletić, nestaje, mijenja se, poprima neke nove oblike još jedna važna komponenta tog svijeta - jezik, govor, lokalni idiom. Danas rijetki, možda tek oni stariji od 70 godina, govore najautentičnijim lokalnim idiomom, rijetki su, dakle, izvorni govornici. Njihova djeca, a napose unuci, još se manje koriste dijalektom. I tako se buzetski govori, a ima ih jako, jako puno jer "saka vas ima svoj glas", polako, ali kontinuirano osiromašuju, a pomalo i gube. Zato je manifestacija "Buzetska beseda" koja uključuje i natječaj, i nagrade, i pjesničku večer, izuzetno važna. Nastoji spasiti ono što se još spasiti može, nastoji usporiti to nestajanje dijalektalnog leksika i nagraditi trud onih koji svojim djelovanjem promiču lokalne govore.
- Pjesnička večer održava se pod naslovom "Novi rankunari" u čast našem pjesniku Miroslavu Sinčiću, a cilj joj je upravo očuvanje i promicanje buzetskih dijalekata. Svi vi koji ih njegujete, govorite, svakodnevno koristite i na njima se kreativno i umjetnički izražavate... vi ste naši novi rankunari oni koji "jezičnim rankunom" održavate ovaj "dijalektalni vrt" čistim i urednim, poručila je Pavletić.
U programu pjesničke večeri kazivanjem stihova sudjelovali su autori nagrađenih pjesama u sve tri kategorije, autori pjesama koje su ocijenjene najvišom ocjenom bar jednog člana povjerenstva za ocjenjivanje te autori koji su ostvarili ukupan broj bodova veći od šest: Zita Sinčić, Nikol Gržinić, Milena Draščić Rušnjak, Anita Crevatin, Marija Ribarić i Nadija Disiot. Pjesme Karla Prodana, Sofije Vivoda i Sonje Greblo, interpretirala je profesorica Elena Grah Ciliga.
Matija Nežić, Elena Grah Ciliga, Mirjana Pavletić i Nataša Vivoda (Snimila Gordana Čalić Šverko)
Govoreći o pjesmama pristiglim na natječaj, njihovoj formi i temama koje su inspirirale pjesnike, profesorica Nataša Vivoda zahvalila je autorima što su čuvari buzetske besede.
- Vaše su pjesme pokazale da buzetska beseda nije samo govor - ona je sjećanje. U njoj žive naši nonići i none, očevi i majke, običaji, fešte, trud i ljubav. Svaka zapisana riječ mali je otpor zaboravu, a svaka pjesma most je između prošlosti i budućnosti. Upravo zato ovaj natječaj ima posebnu vrijednost. Pokazuje da beseda živi - u dječjim glavicama koje upijaju priče starijih, u mladima koji kroz stih traže svoj identitet i u odraslima koji riječju čuvaju ono što vrijeme polako odnosi, zaključila je Vivoda.
Novu ediciju natječaja za pjesnička ostvarenja na buzetskom dijalektu "Buzetska beseda", Katedra Čakavskog sabora Buzet raspisat će u rujnu.