(Snimio Zvonimir Guzić)
Gradska knjižnica Umag jedna je od gradskih ustanova koja kontinuirano doprinosi kulturnom i društvenom životu grada. Mjesto koje već godinama razvija programe usmjerene na poticanje čitanja i aktivno sudjelovanje građana u kulturnim sadržajima.
Početak godine uobičajeno je vrijeme za osvrt na rad knjižnice u proteklom razdoblju te najavu aktivnosti koje nas očekuju u narednom razdoblju.
- Protekla godina bila je vrlo dinamična i uspješna. Posebno nas veseli stabilan interes građana za naše programe i usluge, ali i kontinuirani rast fonda i aktivnosti, rekao je na početku razgovora ravnatelj umaške knjižnice Neven Ušumović.
(Snimio Zvonimir Guzić)
Osnovni statistički pokazatelji rada u 2025. godini pokazuju da je knjižnica imala ukupno 2.290 članova, koji su imali mogućnost posudbe čak 55.132 naslovne jedinice iz bogatog knjižničke građe. Tijekom godine nabavljeno je 2.106 novih djela, uključujući i 75 elektronskih i audio knjiga, čime se nastojalo pratiti suvremene čitateljske navike i nove tehnološke trendove.
- Proteklih godina smo bili u procesu implementacije novih tehnoloških sustava kojima nastojimo pojednostavniti pristup čitatelja elektronskom sadržaju. Trenutačno koristimo digitalnu aplikaciju kakvu imaju i zagrebačke knjižnice gdje je dovoljno da korisnik upiše svoj članski broj i PIN koji mu dodijelimo nakon čega dobije pristup katalogu u kojem može posuditi građu na bilo kojem elektroničkom uređaju, od mobitela i tableta do osobnog računala. U toj digitalnoj ponudi posebno su popularne audio knjige, koje su često oblikovane poput radijskih drama. U tom slučaju čitatelji postaju slušatelji, što se pokazalo vrlo privlačnim, osobito onima koji žele "čitati" u pokretu, rekao je Ušumović.
(Snimio Zvonimir Guzić)
Programska aktivnost knjižnice bila je iznimno bogata i prošle godine. Kako je istaknuo ravnatelj, za predškolce i učenike bilo je organizirano više od 30 događanja koja su vodile knjižničarke Tihana Alessio i Ivana Martinčić - od kreativnih radionica i stručnih vodstava kroz knjižnicu do radionica informacijskih vještina, poput pretraživanja kataloga i osnova korištenja knjižnice, kao i susreta s piscima za djecu. Jednako bogat program bio je pripremljen i za odraslu publiku, za koju je također realizirano više od 30 aktivnosti, uključujući predstavljanja knjiga, književne manifestacije i festivale, ali i različite performanse te filmske projekcije. Posebno dojmljivim ravnatelj ističe suradnju s udrugom Fobia, u sklopu koje je bio realiziran trodnevni program posvećen filmu "Mirotvorac". Program je uključivao projekciju filma i tribinu posvećenu "Mirotvorcu" održanu u prostoru knjižnice, na kojoj su sudjelovali autori filmskog projekta, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko i novinar Drago Hedl. Višednevni ciklus zaključen je predstavljanjem Hedlove autobiografske knjige Matija.
U suradnji s Gradom Umagom, Gradska knjižnica Umag je tijekom prošle godine u vlastitoj nakladi objavila četiri knjige. Među njima je zbornik Lapis Histriae 2025, posvećen 21. Međunarodnom književnom natječaju za kratku priču u sklopu Foruma Tomizza, zatim povijesni presjek autora Drage Kraljevića "Slobodni Teritorij Trsta u fokusu talijanske politike i diplomacije (1947.–1954.)", čija su predstavljanja održana u Puli i Trstu. U povodu manifestacije Noć knjige objavljen je i do sada neobjavljeni rukopis Ive Balentovića iz 1945. godine "Pjesme o nama", dok četvrto izdanje knjižničke edicije čini knjiga "Sve što je zauvijek i ono što nije", veliki umaški hit lokalne autorice Irene Puškarić.
Govoreći o planovima za 2026. godinu, ravnatelj je istaknuo kako će godinu obilježiti nekoliko važnih projekata. Posebno je izdvojio projekt ADRIAVIVA, koji se provodi u okviru INTERREG programa prekogranične suradnje između Hrvatske i Italije, a financira se sredstvima Europske unije. Nositelj projekta je Gradska knjižnica Umag, dok su partneri Turistička zajednica Općine Motovun, Discover Marche (talijanska tvrtka za tematske itinerare) i Piceno Lab (talijanska kulturna udruga za gastro tradiciju i edukaciju). Kako je pojasnio, cilj projekta je unaprijediti ulogu kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju i društvenoj uključenosti prekograničnog područja Hrvatske i Italije, s naglaskom na valorizaciju nematerijalne baštine poput lokalnih priča, legendi, gastronomije i obrtničkih vještina. Projektom se nastoji povećati vidljivost unutrašnjih i rubnih područja, ojačati lokalni identitet, unaprijediti digitalne i zelene vještine te uključiti mlade kao sukreatore, a njegova realizacija trajat će 18 mjeseci.
(Snimio Zvonimir Guzić)
Uz to, Ušumović je dodao kako knjižnica snažno njeguje i ostale književne programe, pa se tako uskoro u 2026. godini pokreće čitateljska grupa "Čitajući Tomizzu/Leggendo Tomizza" otvorena svim zainteresiranim ljubiteljima pisane riječi, koja će kroz pet mjesečnih susreta biti posvećena djelima istarskog književnika Fulvija Tomizze.
Govoreći o tradicionalnim književnim manifestacijama, Ušumović je podsjetio kako Gradska knjižnica Umag i ove godine nastavlja s organizacijom 27. Međunarodnih pograničnih susreta Forum Tomizza te 21. Međunarodnog književnog natječaja za kratku priču Lapis Histriae, koji su već dugi niz godina prepoznatljivi ne samo na regionalnoj, već i na međunarodnoj razini, a natječaj će, kako je rekao, ove godine biti otvoren početkom veljače.
Jedno od prvih sljedećih događanja u prostoru knjižnice je 12. veljače, na Prešernov dan, kada će u Umagu gostovati nagrađivani slovenski pisac Andrej Blatnik, autor čija su dva djela prevedena i objavljena na hrvatskom jeziku.
(Snimio Zvonimir Guzić)
Na samom kraju ravnatelj je istaknuo kako je Gradska knjižnica Umag bila inicijator da Milan Rakovac dobije Nagradu Istarske županije za životno djelo "Krasna zemljo – Meraviglioso paese", koja mu je uručena zbog iznimnog doprinosa zavičajnoj književnosti i izdavaštvu. Time je umaška knjižnica uputila svojevrsnu zahvalu Rakovcu kao utemeljitelju i osnivaču Foruma Tomizza, tradicionalnog i iznimno značajnog kulturnog događaja za cijelo pogranično područje. Iz svega proizašlog da se zaključiti da umaška knjižnica odavno više nije samo mjesto posudbe knjiga, već je postala otvoren javni prostor susreta i dijaloga, mjesto učenja i kulturne raznolikosti.