U Umagu su svečano završeni 27. Međunarodni pogranični susreti Forum Tomizza, književna i kulturna manifestacija posvećena velikom istarskom piscu Fulviju Tomizzi, koja već više od dva desetljeća okuplja intelektualce, umjetnike i kulturne djelatnike iz šireg pograničnog prostora sjevernoga Jadrana.

Nakon simpozija i popratnih programa održanih u Trstu i Kopru, završna svečanost održana je u Umagu, gradu u kojem je Forum i pokrenut 2000. godine na inicijativu istarskog književnika i prevoditelja Milana Rakovca.

Ovogodišnji Forum održan je pod naslovom "Orient Express", a tematski se nadovezao na kapitalno djelo postkolonijalne teorije "Orijentalizam" Edwarda W. Saida. Kroz niz rasprava, predavanja i književnih susreta otvorena su pitanja suvremenih odnosa Istoka i Zapada, novih oblika ksenofobije, političkih podjela i strahova koji ponovno obilježavaju europski prostor.

27. Forum Tomizza Umag (Snimio Zvonimir Guzić)

Posebno mjesto u programu zauzelo je promišljanje književnog opusa Fulvija Tomizze, čije je stvaralaštvo snažno obilježeno iskustvom granica i hladnoratovskog vremena. Organizatori su istaknuli kako Tomizzino djelo i danas ostaje snažan simbol dijaloga među kulturama i razumijevanja "drugoga".

Ravnatelj Gradske knjižnice Umag Neven Ušumović podsjetio je i na Tomizzin roman "Stablo snova" ("L'albero dei sogni"), čiji hrvatski prijevod ove godine objavljuje Gradska knjižnica Umag. U romanu Tomizzin alter ego Stefano Marcovich 1954. godine iz Trsta putuje prema Beogradu vlakom Orient Express, simbolično povezujući europski Zapad i Istok.

Upravo tom simbolikom ovogodišnji Forum Tomizza nastavio je svoje putovanje, bez rezervacija i bez granica, prema prostoru otvorenog dijaloga, književnosti i kulturnog razumijevanja.

Ovi međunarodni književni susreti od svojih početaka djeluju kao višekulturni i višejezični projekt, zamišljen kao prostor susreta, dijaloga i trajne komunikacije među kulturama slavenskog, romanskog i germanskog pograničnog prostora. Manifestacija kontinuirano propituje stanje duha suvremenog društva, ulogu intelektualca u obrani moralnih i etičkih vrijednosti te kritički reagira na društvene devijacije i nove oblike zatvaranja granica.

O važnosti Foruma za istarski i regionalni kulturni prostor nekoliko je riječi rekao i pročelnik za kulturu Istarske županije Vlado Torbica, istaknuvši njegovu posebnu društvenu i kulturnu vrijednost.

– Forum Tomizza možda je jedna od najvažnijih kulturnih manifestacija koje se događaju u Istarskoj županiji. Meni osobno važan je zbog poruke koju nosi, a to je pokušaj i želja za razumijevanjem drugoga. U ovim turbulentnim vremenima takvih razmišljanja i malo zdravog razuma uvijek dobro dođe, poručio je Torbica.

Vladimir Torbica (Snimio Zvonimir Guzić)

Ovogodišnja manifestacija započela je umaškom izložbom i performansom "Wedding song" multimedijalnog umjetnika Stanislava Habjana, čime je simbolično otvoren niz programa koji su tijekom tjedna povezivali književnost, vizualnu umjetnost, glazbu i javni dijalog.

U Kopru su održani razgovori s uglednim autorima i intelektualcima, među kojima su se posebno istaknuli susret s književnicom Leom Ypi te predstavljanje slovenskog prijevoda knjige "Sanje in kulise" autorice Alide Bremer. Program je uključio i književnu šetnju "Tomizzini itinerari", posvećenu Kopru viđenom očima Fulvija Tomizze.

Središnji dio Foruma činili su međunarodni simpoziji pod zajedničkim nazivom "Orient Express", održani u Trstu, Kopru i Umagu. Rasprave su okupile niz istaknutih autora, publicista i znanstvenika poput Andreja Nikolaidisa, Diega Maranija, Lidije Dimkovske i drugih sudionika koji su promišljali suvremene odnose Istoka i Zapada, nove političke podjele, pitanje granica, migracija i identiteta u današnjoj Europi.

Uz simpozije, Forum je donio bogat umjetnički i književni program. Predstavljena je trojezična knjižica "Hostaria Histria" Milana Rakovca, održani su pjesnički susreti "Pjesnik na cesti", koncert Angelice Zacchigne te izložba i predstavljanje zbornika kratkih priča "Lapis Histriae: Pohvala ludosti".

Posebnu pozornost izazvala je dodjela književne nagrade 21. Međunarodnog književnog natječaja kratke priče Lapis Histriae, koji se tradicionalno tematski nadovezuje na središnji simpozijski program Foruma.

Ovogodišnja tema bila je "Orient Express", a na natječaj je pristigla čak 151 priča autora koji pišu na talijanskom, slovenskom, hrvatskom, srpskom, bosanskom i crnogorskom jeziku.

Na svečanosti održanoj u dvorani Zajednice Talijana u Umagu stručni žiri, koji su činile dvije spisateljice Laura Marchig i Tea Tulić te pisac Goran Vojnović, odlučio je da prva nagrada pripada Aleni Begić iz Ljubljane za priču "S prozora". Uz novčanu nagradu od 1.000 eura, laureatkinja je dobila i umjetnički artefakt, rad poznatog kipara Ljube de Karine.

Alena Begić (Snimio Zvonimir Guzić)

Druga nagrada i iznos od 600 eura dodijeljeni su Aidi Sečić Nezirević iz Sarajeva za priču "Bijeli pijesak", dok je treću nagradu u vrijednosti od 400 eura osvojila umaška pjesnikinja Maja Klarić za priču "Adamova djeca".

Ovogodišnji program 27. Foruma Tomizza zaključen je tradicionalnom komemoracijom na Tomizzinom grobu u Materadi, simbolično potvrđujući kako Forum Tomizza već gotovo tri desetljeća ostaje mjesto susreta književnosti, umjetnosti i otvorenog dijaloga među narodima i kulturama pograničnog prostora.

Tri prvonagrađene pjesnikinje u društvu Milana Rakovca i Gorana Vojnovića (Snimio Zvonimir Guzić)

Obrazloženje prve nagrade

Obrazlažući prvu nagradu, član žirija Goran Vojnović opisao je priču "S prozora" Alene Begić kao priču o životu jedne imućne i izdvojene obitelji u bezimenom bošnjačkom selu. U središtu radnje nalazi se velika četverokatnica koju su ravnatelj škole Arif i njegova supruga Elma izgradili "na leđima seljaka", zbog čega ih mještani promatraju s mješavinom zavisti, nepovjerenja i ogovaranja. Njihovi sinovi, Soni i Dario, školuju se u Rijeci, gradu koji selo doživljava kao simbol Zapada i drugačijeg života.

Priča je ispripovijedana iz perspektive djevojčice iz susjedstva koja zajedno s ostalim mještanima kroz godine prati sudbinu obitelji od uspona i pokazivanja društvenog statusa do niza tragedija koje pogađaju kuću. Nakon smrti Arifa i Elme, stradava i njihov sin Soni, dok drugi sin Dario ostaje sam, psihički rastrojen i izoliran. Kroz promatranje događaja "s prozora", pripovjedačica postupno odrasta, a njezin odnos prema obitelji i kući mijenja se tijekom priče, stvarajući snažnu i atmosferičnu sliku života u zatvorenoj seoskoj zajednici.

Povezane vijesti

• Za 2018. godinu dodijeljena je Nevenu Ušumoviću, ravnatelju Gradske knjižnice Umag: OTKAKO ZNAM ZA SEBE, NAJBOLJE SAM SE OSJEĆAO U KNJIŽNICI
• LAPIS HISTRIAE Solidarité kao tema međunarodnog književnog natječaja
• Knjižnica koja nadilazi police: Umag kao mali veliki centar čitanja, susreta i ideja