Predstavljene knjige iz kolekcije Kanonski korpus hrvatske književnosti

(Hina/EPA)

Prvih 12 knjiga iz književne kolekcije Kanonski korpus hrvatske književnosti, kulturne povijesti, filozofije i znanosti, predstavljeno je u srijedu u Društvu hrvatskih književnika.

Kako se ističe u priopćenju, projekt nudi tekstualni okvir budućih odgojnih i obrazovnih reformi u humanističkim i književnim predmetima u hrvatskim srednjim školama i na sveučilištima, a osim što se bavi pitanjima iz povijesti hrvatske književnosti, obuhvaća i pristup srodnoj metodologiji u području kulturne povijesti, filozofije, povijesti glazbe, povijesti umjetnosti i znanosti.

U prvoj fazi projekta očekuje se izdavanje 50 knjiga, a njegovi su voditelji i glavni urednici edicija Viktoria Franić Tomić s Odsjeka za kroatologiju Fakulteta hrvatskih studija i prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak.

"Ovom edicijom hrvatska kulturna scena dobiva prototip budućeg sveučilišnog izdavača oko kojega će se okupiti najbolji dio obrazovnih procesa u hrvatskoj humanistici. Riječ je o projektu koji značajno mijenja duhovni i obrazovni krajolik Hrvatske", rekao je na predstavljanju Prosperov Novak dodavši kako vjeruje da će njihov rad znatno pridonijeti, ne samo oblikovanju obrazovanja, već i razvoju cjelokupne hrvatske kulturne scene koja se nedvojbeno suočava s nedovoljnim poznavanjem književnosti, povijesti, filozofije i znanosti.

Promociju su organizirali Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Društvo hrvatskih književnika, Matica hrvatska, Zaklada sv. Jeronima i Sveučilišna tiskara Zagreb.

Predstavljena su tri sveska posvećena hrvatskoj srednjovjekovnoj književnosti te knjige "Duvno u hrvatskoj književnosti", "Hrvatska glazba ranog novoga vijeka", "Zlatno doba književne renesanse", "Književnost zrele renesanse i njezina kriza", "Književnost hrvatskog baroka", "Pisci oživjele Hrvatske" te "Hrvatska književnost u vremenu racionalističkih integracija".

Rad na istraživačkom i nakladničkom projektu Kanonski korpus hrvatske književnosti, kulturne povijesti, filozofije i znanosti počeo je 2016. godine uz financijsku podršku Ureda za obrazovanje i kulturu Grada Zagreba.

Provedbu projekta nadgleda Znanstveno-nakladnički savjet u kojem su Ivo Babić, Pavo Barišić, Stjepan Ćosić, Stjepan Čuić, Josip Lisac, Emilio Marin, Ljiljana Marks, Tihomil Maštrović, Snježana Paušek Baždar, Božidar Petrač i Ennio Stipčević.