Nova knjiga priča akademika Ivana Aralice "Grmovi divljih ruža", objavljena je u sklopu novoga kola njegovih djela ("Ambra", "Fukara", "Svetinka"), predstavljena je u četvrtak na štandu Školske knjige na Interliberu na Zagrebačkom velesajmu.

Nova Araličina zbirka pripovjedaka "Grmovi divljih ruža" pripada širem kompleksu koji autor u uvodnoj priči naziva "Blažinim pričama", istaknuo je autor pogovora Damir Pešorda dodavši kako tom kompleksu pripada i roman "Farell".

"Uvodna" priča, naglasio je, služi kao okvirna pripovijest u kojoj nas autor uvodi u pripovijedanje, upoznaje sa svojom junakinjom, a analogijama između vlastitoga i Balažina pripovijedanja progovara i o umijeću pripovijedanja uopće.

Aralica je, uspoređujući svoje i Blažino pripovijedanje, istaknuo kako su Blažine i njegove priče svojevrsni mitovi na kojima opstaje zajednica. "U Blažinu slučaju Primošten, a u mom Hrvatska", rekao je Pešorda.

U ostalim pripovijetkama ("Vezilja", "Kanor i tkanica", "Plač u gladi", "Spara") riječ je, tvrdi Pešorda, o događajima iz Blažina djetinjstva i djevojaštva na Suhom ratu poslije Drugoga svjetskog rata.

Ocijenio je kako su to mali i naoko nevažni događaji, ali snažnoga simbolizma i moralne poruke, u pripovjedno ruho odjeveni moraliteti.

"Povezane glavnom junakinjom i uokvirene pripoviješću te priče mogu funkcionirati i kao roman specifične kompozicije", rekao je Pešorda dodavši kako posebnu draž ovoj zbirci daje to što je glavni lik žena, a i svi drugi su likovi oblikovani ženski.

Ocijenio je kako se Aralica još jednom pokazao vrsnim poznavateljem ženske psihologije.

Tri romana pod nazivom Sebastijanove priče – "Ambra", "Fukara" i "Svetinka" tvore Araličini najnapadaniju cjelinu, istaknula je urednica knjige Miroslava Vučić.

Za "Ambru" su jedni tvrdili da im je ovaj roman s ključem konačno rekao ono što ih ide, dok su drugi navodili da Aralica ovim romanom juti vodu, napomenula je Vučić dodavši kako roman "Fukara" bez povijesne distance oštrom satirom i beskompromisnom ironijom secira intelektualnu hipokriziju.

Roman "Svetinku" smatra virtuoznom analizom pogubnih ideologija.

Pogovore za ova tri romana napisao je akademik Dubravko Jelčić, a knjige je objavila Školska knjiga.

Ivan Aralica rođen je 1930. u Puljanama na planini Promini u Zagori. Jedan je od dominantnih hrvatskih narativnih prozaika druge polovice 20. stoljeća. Autor je više romana i zbirka priča, a glasovita mu je tzv. morlačka trilogija – "Duše robova", "Put bez sna" i "Graditelj svratišta".

Povezane vijesti

• INTERLIBER Predstavljena knjiga Miroslava Škore "Glazba i autorsko pravo"
• INTERLIBER Predstavljen roman Hrvoja Hitreca "Luka od Sigeta"
• Predstavljena knjiga Pavla Tijana „Domovinske i emigrantske teme“