ZAGREB
INTERLIBER Predstavljena knjiga Arijane Koprčina "Zlatarstvo u Zagrebu 1450. – 1550."
(Hina/EPA)
Monografija Arijane Koprčina "Zlatarstvo u Zagrebu 1450. - 1550. - Liturgijski predmeti i nakit" predstavljena je u petak na štandu Školske knjige na Interliberu Zagrebačkoga velesajma.
Monografiju su predstavili predsjednica Stručnog vijeća Muzeja za umjetnost i obrt Vanja Brdar Mustapić, akademkinja Željka Čorak, povjerenik za kulturna dobra i voditelj Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije Vlado Mikšić, urednica Miroslava Vučić i autorica Arijana Koprčina.
Vanja Brdar Mustapić istaknula je kako je monografija raskošno opremljena s više od četiri stotine pedeset fotografija zlatarske građe pa je izniman je doprinos povijesno-umjetničkoj historiografiji.
Naglasila je kako je ova knjiga prva znanstvena monografija o zlatarstvu u Zagrebu kasne gotike i renesanse.
Akademkinja Čorak smatra kako interdisciplinarni pristup analizi zlatarske građe koji je sustavno provela autorica nije uobičajen u domaćim okvirima. Takav koncept promatranja širega konteksta zlatarskih narudžbi i naručitelja u drugoj polovici 15. i prvoj polovici 16. stoljeća opisuje i vrednuje zlatarstvo gotike i renesanse kontinentalne Hrvatske, dodala je.
Odabrani primjerci zlatarske građe, istaknula je, svjedoče o većem broju iznimno kvalitetnih radova koji su ostali sačuvani zahvaljujući spletu sretnih okolnosti u nesretnim vremenima.
Po riječima Vlade Mikšića ova je kompleksna tema znalački obrađena u svoj svojoj slojevitosti stilskih odrednica u kontekstu precizno određenog prostora Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva u doba velikih političkih previranja u kojemu nastaju najvrjednija i najzanimljivija djela, upravo ona koja čine najdragocjeniju cjelinu zlatarske baštine.
U toj baštini, smatra Mikšić, autorica iščitava široku prihvaćenost gotike, češću pojavu simultane primjene gotičkih i renesansnih elemenata i rijetku pojavnost novoga renesansnog stila.
Koprčina je napomenula kako zlatarska građa, liturgijsko posuđe i nakit, koje su zlatari za biskupe i visoki kler izradili od zlata i srebra te ukrasili dragim kamenjem, uprizoruju vrijeme i kulturološke promjene kasnosrednjovjekovnog i ranomodernog doba u kojemu je Hrvatska zaustavila prodor Osmanlija prema srednjoj Europi.
Knjigu su objavili Školska knjiga i Muzej za umjetnost i obrt.
Arijana Koprčina rođena je u Zagrebu 1967. Diplomirala je povijest umjetnosti i etnologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1992. , a doktorirala 2012. godine. Od 1997. godine voditeljica je Zbirke metala Muzeja za umjetnost i obrt a od 2015. godine u statusu je muzejske savjetnice. Autorica je brojnih izložbi fokusiranih na oblikovanje metala i nakita te autorica dionica metala u nekoliko stalnih muzejskih postava, poput postava Riznice katedrale sv. Terezije Avilske u Požegi 2015. godine i postava Dijecezanskog muzeja Požeške biskupije 2016. godine. Autorica je i niza poglavlja o profanom zlatarstvu i nakitu te liturgijskim predmetima u knjigama i znanstvenim monografijama.
