HVAR

20. FEKP u Hvaru: Slavlje kratke priče na otočki način

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Dvadeseti Festival europske kratke priče u srijedu je svoj otočki program održao u Hvaru, čija je publika uživala u spoju mediteranskih, međimurskih i zagrebačkih priča koje su čitali Senko Karuza, Marinko Koščec, Kristian Novak, Olja Savičević Ivančević, Zorka Bibić i Lara Stojanović.

U ugodnom ambijentu kina Veneranda na otvorenome, okupljenima je uzbudljivu kratkopričašku večer poželio umjetnički ravnatelj FEKP-a Roman Simić. U obljetničkoj 20. godini festival se, osim u Zagrebu, održava na otocima, rekao je Simić, pa je autore 7. i 8. lipnja odveo na Vis, u Komižu i Malu Travnu, a u srijedu i četvrtak, 9. i 10. lipnja, pisci čitaju na Hvaru, u gradu Hvaru i u Starome Gradu.

Tema su festivala "Otoci", a prvoga dana hvarskoga programa FEKP je ugostio "meštra od nitroglicerina" Senka Karuzu, "razorno ciničnog" Marinka Koščeca, "rock-zvijezdu među piscima" Kristiana Novaka, nagrađivanu splitsku spisateljicu Olju Savičević Ivančević, te dvije lokalne autorice Zorku Bibić i Laru Stojanović.

Voditeljica Odsjeka za kulturu Grada Hvara Katja Vučetić rekla je kako joj je iznimna čast, sreća i zadovoljstvo ugostiti šaroliko, veselo i nasmijano društvo autora, koji svojim pričama u ovo vrijeme razdijeljenosti povezuju otoke i ljude.

Festival europske kratke priče naglasak stavlja na priču i druženja čitatelja i autora, pa su tako čitanja i razgovori s piscima uvijek koncipirani kao mješavina anegdota, crtica iz života i komadića biografije, a svaki autor čita svoje priče po vlastitom izboru.

Večer je otvorila Olja Savičević Ivančević, autorica nagrađivanih romana "Adio kauboju" i "Pjevač u noći", jedne knjige priča, nekoliko zbirki pjesama, te dviju slikovnica. Savičević Ivančević otkrila je da njene knjige nastaju iz potrebe za pričom te da u njima uvijek kombinira prozu i poeziju.

"U zadnje vrijeme dosta se govori da priče liječe, ali nekad se dok pišemo osjećamo više bolesno, jer nije jednostavno ponirati u svoje neke unutrašnje procijepe u potrazi za pričom", rekla je. S druge strane, piscima puno znače priče drugih ljudi, što osobito vrijedi u ovome vremenu pojačane potrebe za komunikacijom i povezivanjem s drugima.

Čitala je jednu svoju pjesmu, te priču "Jabuke" iz rukopisa novog romana radnog naslova "Ljeta s Marijom" u kojemu se sve događa ljeti, ali su ta ljeta razvučena kroz više stotina godina, a radi se o pet Marija od kojih je jedna slična njezinoj majci.

Nagrađivani pisac Marinko Koščec, dobitnik nagrade Meša Selimović te V.B.Z.-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman, esejist, prevoditelj, urednik i sveučilišni profesor, čitao je distopijsku kratku priču "Zemlja ljepote, istine i dobra", u kojoj piše o Hrvatskoj u 2117. godini.

Koščecu je upravo objavljen osmi roman "Sami", u kojemu protagonistkinja protiv svoje volje postaje ekološka novinarka. "Uz mnoge motive koji se pojavljuju takoreći protiv moje volje, meni se sve više vraća odnos prema prirodi, okruženju, konkretnom kontaktu s materijalnim svijetom. Tako i u ovom romanu ima puno konkretne ekologije", objasnio je Koščec.

Prvi puta FEKP je ugostio Kristiana Novaka, dvostrukog dobitnika nagrade t-portala za roman godine, te nagrada Ksaver Šandor Gjalski i Fran Galović, čiji su romani "Črna mati zemla" (2013.) i "Ciganin, ali najljepši" (2016.) prodani u više tisuća primjeraka.

Novak, koji je na Hvaru gotovo "domaći", jer tu godinama ljetuje, kazao je kako piše teško i sporo; doista mu treba da sjedne i četiri godine svaki dan posvećeno samo piše, što mu u posljednje vrijeme nije lako, budući da je otac troje djece predškolske dobi, rekao je.

Ipak, kako je rekao, ovisan je o procesu pisanja "koliko god on bio tegoban", jer iako je "80 posto toga čisti užas, znam da me čeka onih 20 posto koje je čisti užitak". Okupljenoj publici Novak je čitao isječak iz romana "Ciganin, ali najljepši".

Hvaranke Zorka Bibić i Lara Stojanović od zaborava spašavaju nikada ispričane ili zaboravljene priče otočana, udahnjujući im novi život.

Zorka Bibić knjižničarka je u Gradskoj knjižnici i čitaonici Hvar, te urednica jedinog hvarskog gradskog lista Kruvenica. Objavila je dvije knjige, "Blues za dobri otok" (2018.) i "Gladi naše zaštitnik" (2021.). Čitala je dio iz većeg kolaža priča koji se zove "Gladne pučine" a, kako je rekla, "govori o malim čudima malih ljudi".

Lara Stojanović jedna je od osnivačica udruge Platforma koja se zalaže za obogaćivanje društveno-kulturnog života u gradu i na otoku Hvaru. Jedan od projekata udruge je "Otok priča", zbirka priča i legendi prikupljenih od stanovnika Hvara, "uz puno istine i nešto malo fikcije". Čitala je priču "Sav rod u jedan brod" o borbi jedne otočke obitelji da si spasi goli život uslijed bolesti.

Svoje je priče na kraju čitao viški pisac Senko Karuza, kojemu je otok nezaobilazna tema. "Struktura otočke priče uvijek je transparentna i čvrsta, a moje je pisanje drugačije po sumnji u pisanje; propitkujem smisao materije koju obrađujem pa i sam smisao pisanja", rekao je Karuza.

Pisac koji je, kako je rekao, "kao svaki otočanin užasno neorganiziran", Karuza je ovako odgovorio na središnje pitanje 20. FEKP-a "Je li doista svaki čovjek otok?": "Nije, jer svaki je čovjek otok i onda ima još jedan otok u sebi".

Program 20. FEKP-a u srijedu se paralelno održao i u Zagrebu, gdje su u Klubu Booksi svoje priče čitali Mirjana Dugandžija, Jadranka Pintarić i Edo Popović. U četvrtak će gošća zagrebačkog dijela programa biti američka spisateljica Lorrie Moore, a u Muzeju Staroga grada u Starome Gradu na Hvaru s publikom će se družiti Renato Baretić, Andrej Blatnik, Miroslav Mićanović i Jurica Pavičić. 

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum