PIŠE DUBRAVKO GRAKALIĆ

Život po schengenskim pravilima

Granični prijelaz / Dubravko Grakalić (Snimili Milivoj Mijošek / Adriana Tošić)

Granični prijelaz / Dubravko Grakalić (Snimili Milivoj Mijošek / Adriana Tošić)


Pozitivno izviješće o zadovoljavanju svih kriterija za ulazak Hrvatske u zonu Schengena – koje je podnio portugalski eurozastupnik Paulo Rangel na sjednici Odbora Europskog parlamenta za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove – pokazuje da bi se ta povijesna odluka doista mogla početi primjenjivati od 1. siječnja 2023. Na taj bi dan, dakle, Hrvatska mogla biti posve eurointegrirana zemlja: službena valuta postaje euro, a granice prema drugim državama schengenskog prostora postaju virtualne.

Simbolično, na taj bi se način Hrvatska jednom zauvijek maknula sa Zapadnog Balkana i svih konotacija koje on nosi, te ući u krug zemalja političkog Zapada. Formalno, prvi korak bio je članstvo u NATO savezu, drugi pristupanje Europskoj uniji, dok su euro i Schengen dio koji upotpunjuje sliku Hrvatske kao uređene EU-države.

Hrvatska je dokazala da je spremna primijeniti sve odredbe iz schengenske pravne stečevine na zadovoljavajući način, smatra Paulo Rangel opovrgavajući kritike da se još nismo spremni za ulazak u krug 26 država schengenskog prostora. Što hrvatski građani dobivaju ulaskom u Schengen? Ukidaju se kontrole granica, omogućuje još veća sloboda kretanja diljem Europske unije te građani mogu živjeti, studirati, raditi i provoditi dane u mirovini bilo gdje u Europskoj uniji. Olakšavaju se putovanje i poslovanje, što će Hrvatska posebno osjetiti u turističkom sektoru.

Danas schengenski prostor obuhvaća 26 država - 22 države Europske unije i četiri izvan nje. Samo pet država članica Europske unije nije dio Schengena - Irska, koja želi sama upravljati svojim graničnim prostorom s Ujedinjenom Kraljevinom, te Bugarska, Cipar, Rumunjska i Hrvatska, dok su se Schengenu priključile i četiri države izvan Europske unije. To su Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn.

Očekuje se da konačna odluka o proširenju Schengena, što je potvrđuju članice EU-a koje su dio toga prostora bez unutarnjih graničnih kontrola, bude donesena do kraja godine. Europski parlament o tome ne odlučuje, njegova uloga je savjetodavna, ali Europsko vijeće mora zatražiti mišljenje od Parlamenta.

Proces pristupa Hrvatske Schengenu potrajao je poprilično dugo. Europska komisija je u listopadu 2019. godine - nakon četiri godine evaluacije - zaključila da je Hrvatska poduzela potrebne mjere za pristupanje Schengenu. Vijeće Europske unije je 29. lipnja 2022. pokrenulo postupak donošenja odluke o primanju Hrvatske, zatraživši od Europskog parlamenta potrebno mišljenje. Vijeće EU-a potom je predložilo da se od 1. siječnja 2023. ukinu granične kontrole na kopnenim i pomorskim hrvatskim granicama sa zemljama schengenskog prostora, a od 26. ožujka u zračnim lukama.

Formalno, Hrvatska je obavila sve što treba za kompletno članstvo u Europskoj uniji. Ipak, ono što građani najviše žele i očekuju – da se odlijepi s dna najsiromašnijih EU država gdje je i životni standard najniži – nije stvar političke procedure nego rada, sposobnosti poslovanja u globalnoj konkurenciji i inventivnosti. Drugim riječima, kad Bruxelles amenuje i Schengen, sve ostalo je na nama.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom