PIŠE BOJAN ŽIŽOVIĆ

Za istarski turizam nije teška nijedna žrtva, posebno ako je nevina


Bolje otkazati dugovječni filmski festival, nego uskratiti turističkim tvrtkama kratkoročnu dobit, neka je, pretpostavljam, misao vodilja istarskog Stožera. Alanfordovski rečeno, bolje je da hoteli i kuće za odmor bivših istarskih ministara turizma i ostalih stranačkih ljudi budu pune, nego da zjape prazne. Filmski festival tu je neprijatelj, sumnjivac kojeg valja privesti, uperiti mu lampu u oči i natjerati ga da prizna da je rizičan

"Uprava Pule tvrdi da je Festival izričito zabranio istarski Stožer, a Stožer se skriva iza toga da su oni dali samo preporuku i nametnuli uvjete postupanja koje Pula Film Festival kao ne može ispuniti. Istarski Stožer definitivno se zaletio svojim katastrofičnim priopćenjem u segmentu kulture i zabave u kojoj su sve strpali u isti koš, bez poštivanja krucijalnih razlika u uvjetima održavanja Festivala u Puli u odnosu na neke druge u Istri. Ali nisu ni oni krivi, nego onaj tko epidemiolozima daje pravo da se odjednom razumiju i u diferenciranje prilika u kulturi i shodno tome razbacuju milijunima kuna koje naravno nisu njihove. Svi znamo da, ako se negdje mogu poštivati mjere opreza, onda je to Arena. Popratnih događaja, koje Stožer spominje, ionako nije bilo u planu. Pa ako je finalnu odluku o odgađanju donijela Uprava festivala, vođena ili stisnuta preporukom istarskog Stožera, onda je ta odluka ishitrena, kukavička i konformistička te netko mora snositi odgovornost jer nije kadar organizirati manifestaciju u skladu s problemom koji je već šest mjeseci s nama. Ako je zabrana Pulskog filmskog festivala ultimativno na istarskom Stožeru i pritiskom pod krinkom preporuke, što je vjerojatniji scenarij, radi se o krajnjoj manipulaciji, komociji i ignoranciji jer je posve jasno da se to radi iz viših turističkih ciljeva. I stoga bi stožer morao snositi moralnu, ali i financijsku odgovornost jer se Festival u Puli ne financira samo lokalno."

Viši turistički ciljevi

Valjalo je ponoviti ove riječi redatelja Arsena Oremovića jer one jasno ocrtavaju sav jad našeg življenja na Poluotoku, svu servilnost građana kojom se kupuje smiješak na licima prolaznika. A tko će te bolje portretirati od onoga tko s distance može promotriti sav ovdašnji čemer. Kao prazni lonac koji je iz nespretne, možda pomalo i drhtave ruke pao na izjedeni parket, tup udarac Oremovićevih riječi o višim turističkim ciljevima udara u čelo i obara poput Rockyjevog direkta. Sve je jasno kao suza. Turizam ispred svega, turizam ispred svih. Oremović gađa precizno poput najboljeg pikado igrača. Zna točno u koji krug pakla cilja. Pulski filmski festival otkazan je zbog viših turističkih ciljeva. Namjerno pišem otkazan, jer koji se naivac uopće nada da će on biti, kako najavljuju organizatori, održan u rujnu kada nas tada prema najavama očekuje koronavirusna posezona.

Bolje otkazati dugovječni filmski festival, nego uskratiti turističkim tvrtkama kratkoročnu dobit, neka je, pretpostavljam, misao vodilja istarskog Stožera. Alanfordovski rečeno, bolje je da hoteli i kuće za odmor bivših istarskih ministara turizma i ostalih stranačkih ljudi budu pune, nego da zjape prazne. Filmski festival tu je neprijatelj, sumnjivac kojeg valja privesti, uperiti mu lampu u oči i natjerati ga da prizna da je rizičan. Zašto baš filmski festival, a ne kafići na Giardinima u kojima ljudi vikendom drže distancu od jednog nanometra? Nema tu logike, jednostavno za nekim treba objaviti potjernicu, a drugog pustiti na slobodu.

Nije Istra izuzetak u tim korona nonsensima. Eno mi još od izborne noći u ušima odzvanja "Eye of the tiger", a u glavi slika Vilija Beroša koji gotovo u zagrljaju stranačkih kolega slavi pobjedu HDZ-a. Pjesma koja je pratila ranije spomenutog filmskog Rockyja na putu prema legendi, raspametila je HDZ-ovce. Neprilična bliskost njihovih tjelesa u doba epidemije protumačena je kao euforija, mala greškica u moru (ne)odgovornih činjenja. Vili Beroš zaboravio je u trenutku što je priuštio običnom puku, zaboravio je karantene, samoizolacije, zatvorene gradove… Odnosno, nije zaboravio, nego - on može. To je ta krucijalna razlika između njega, kao pripadnika političke elite, i drugih, nepolitičkih ljudi koje ta elita pravi idiotima. Upravo sam se tako osjećao ugledavši jučer članove Vlade kako na sjednici nose maske i pričaju kao Darth Vader, ti isti ljudi koji su prije nekoliko noći slavili kao da su na Kupresu sreli Ivana s tisuću momaka.

Niz stepenice

"Ako nam nacionalne ili lokalne vlasti nisu kadre uspostaviti ujednačene kriterije, onda je to novo normalno još nenormalnije od starog, već sasvim dovoljno nenormalnog. A upravo to imamo na primjeru pulskog festivala s kojim smo ušli već u sferu ozbiljne brljotine; ono kad napraviš neku glupost pa se onda kreneš vaditi na još gluplje načine i samo se kotrljaš niz stepenice...", još jednom Oremović pogađa sridu.

Nejasno je, međutim, što je snašlo vodstvo PFF-a, gdje je nestalo, što nije izreklo više od dvije prazne rečenice. Koliko god im načelnik istarskog Stožera Dino Kozlevac djelovao kao osoba iza koje se mogu skriti, oni su ustvari na čistini. Ova njihova odluka zahtijevala je detaljnije obrazloženje, a ne samo "dali smo sve od sebe". Kao da su nogometaši, a ne osobe o kojima ovisi filmski festival. Sramota koja naprosto vapi za nečijom odgovornošću. Jer Pulski filmski festival nije se održao jedino 1991. Jesmo li i sada u ratu? Očito jesmo. A za turizam nije teška nijedna žrtva, posebno ako je nevina.

Suprotstavljeno razmišljanje iz pera Roberta Franka pročitajte ovdje.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum