PIŠE DUBRAVKO GRAKALIĆ

Većina hrvatskih građana more gleda isključivo na - televiziji

ilustracija

ilustracija


Jadransko more, posebice njegova hrvatska polovica, svakako je jedna od najljepših i najpoželjnijih turističkih destinacija u Europi. Ovog ljeta to su dokazali milijuni posjetitelja iz cijelog svijeta, a najviše iz bližih zemalja poput Slovenije, Austrije, Mađarske, Njemačke, Slovačke, Češke i Poljske. Njih je među gostima više od 90 posto.

Hrvatski građani - koji ne žive uz more, dakako - vlastito prirodno bogatstvo mogu gledati uglavnom ne televiziji. Državna televizija redovito pokazuje prepune plaže, strance koji se zabavljaju i hotele u kojima je noćenje 700-800 eura. Gledamo i jahte, glisere, ekskluzivne vile s bazenima. Pelješki most, zidine Stona, Arenu u Puli... I svjesni smo podatka što ga je ovih dana objavila RTL televizija - 60 posto građana Hrvatske ne može platiti odmor na moru. Ako izuzmemo one koji uz more ili nedaleko od njega žive, jasno je zašto su na hrvatskim plažama domaći turisti tek desetina.

Tih desetak posto domaćih gostiju možda i nisu pravi gosti - imaju nekretninu, rodbinu ili prijatelje s vikendicom uz obalu - ili pripadaju u malu skupinu od dva posto bogatih Hrvata, no na moru nema ni radnika, ni službenika, ni profesora. Oni spadaju u većinu od 60 posto kojima je hrvatsko more daleko, a takvih je vjerojatno i mnogo više ako se izuzme regija Jadranska Hrvatska.

Utješno je za nacionalne interese i državni proračun, što stranci dobro troše na Jadranu - jer imaju što. Oslobođeni od stega korona režima, u Istarskoj županiji potrošili su 39,5 posto više novca više nego rekordne 2019. godine, a u Splitu čak 50 posto više. Doduše, po znatno skupljim cijenama nego prije, ali prikupljanje PDV-a ide i bolje od plana.

Snažnije od planirane raste i inflacije. Kako kažu ekonomisti, zbog većeg porasta potražnje, kojeg uzrokuje turizam, rastu i cijene hrane. Što znači da i onih 60 posto građana koji nemaju novaca za more sudjeluje u turističkoj potrošnji - jer su cijene porasle u cijeloj zemlji.

Jasno je da u Hrvatskoj više nema masovnog turizma i da je cilj održivi turizam s visokim cijenama za bogate goste. S obzirom da je Hrvatska druga najsiromašnija zemlja Europske unije, odmah poslije Rumunjske, razvidno je kako će domaćih turista na njezinom moru biti sve manje, a bogatih stranih gostiju sve više.

Prosječna cijena jednog hotelskog noćenja u dobrom hotelu veća je od hrvatske medijalne plaće. Prosječna plaća od 7.300 kuna dovoljna je, možda, za pet-šest dana pansiona na jeftinijim lokacijama, ali onda ostatak mjeseca treba gladovati i na platiti režije.

Kad na nacionalnom dnevniku s Prisavlja prikazuju morske ljepote i prekrasne jadranske hotele, mogli bi pokazati i sućut prema bivšem domaćem gostu. Onom kojeg slijedeće godine neće biti ni desetak posto. Možda bi mogli uvesti i TV razglednicu. Svakog dana iz drugog grada. Za plaćenu RTV pristojbu barem to zaslužujemo.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater