Piše Dubravko GRAKALIĆ

Udarac na vjeru i naciju

Ilustracija

Ilustracija


Žestoke reakcije koje su na objavu najosjetljivjih podataka popisa stanovništva iz 2021. godine dospjele do javnosti nipošto ne predstavljaju iznenađenje. Dok smo brojku od manje od četiri milijuna pučana u Hrvatskoj ionako očekivali, pa čak i da je broj stanovnika pao za oko 400 tisuća, podaci objavljeni prošli tjedan udarili su tamo gdje smo najtanji. U vjeru i naciju.

Što se tiče vjere i vjeroispovijesti, doima se kao da građanstvo nije precizno upisalo svoje odgovore što se tiče pripadnosti određenoj vjerskoj zajednici i vjeruje li uopće u boga. Pa su pripadnici Katoličke crkve, kao i pravoslavci, malim djelom svrstani u "ostale kršćane" jer i jesu kršćani. Kao i grkokatolici, starokatolici, Sveci posljednjeg dana, baptisti ili pripadnici Hrvatske pravoslavne crkve. Problem je riješen čitanjem fusnota pa se broj rimokatolika prema popisu zaključio na 83 posto. Tri posto nego deset godina ranije   kada su pitanja postavljana na drugi način. Ali, čini se da nije problem u pitanjima, nego u manjem broju vjernika, što priznaju i neki teolozi.

Nacionalno pitanje koje otvara popis stanovništva mnogo je kompliciraniji problem. U gradovima gdje je nacionalnih manjina manje od trideset posto, one gube pravo na dvojezičnost. Tu se već pojavio slučaj Vukovar, gdje je broj pripadnika srpske manjine spao ispod limita. Manje ih je od trećine i sve se one ploče s napisima gradske općine na ćirilici mogu, zakonski, ukloniti. Ali, i ne moraju, to je stvar političkog dogovora i života u multikulturalnoj sredini. U Istri s time neće biti problema. Statuti određenih općina, gradova i županije predviđaju dvojezičnost na svom području. Talijanska manjina imat će jednaka prava kao i do sada.

Problem bi se, za cijelu zemlju, mogao javiti na lokalnim izborima 2024. godine ako na snazi ostane postojeći izborni zakon. Naime, manjine malobrojnije od pet posto nemaju pravo na predstavnika u tijelima vlasti lokalne samouprave, što bi, kažu analitičari, moglo najviše pogoditi Čehe i Slovake u Bilogorsko-podravskoj županiji. Druga nepoznanica koja se tiče nacionalnosti je velik broj onih kod kojih je ona nepoznata. U rezultatima popisa doista su vidljive razne nacionalnosti, te mogućnost regionalnog izjašnjavanja kojeg je u Istri iskoristilo pet posto stanovnika. Ali, tko su preostali "nepoznati" i koga država, odnosno Državni zavod za statistiku nije prepoznao? Jugoslavene ako ih još ima, Muslimane koji se službeno zovu Bošnjaci, Portugalce, kako se izjašnjavao pokojni dr. Stipe Šuvar?

Cilj popisa stanovništva svakako nije da izazove kaos, nego da uvede red. Ovaj puta nije uspjelo kad je riječ o vjeri i naciji. Svi bi htjeli da ih je više; i Hrvati, i Srbi, i Istrijani, i rimokatolici, i ateisti... Kad izađu podaci o broju vodokotlića i broju stoke sitnog zuba, neće biti kaosa. "Voda" je već puštena.


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater