PIŠE DUBRAVKO GRAKALIĆ

Što da pretvorimo u euro?

Dubravko Grakalić (Snimila Adriana Tošić)

Dubravko Grakalić (Snimila Adriana Tošić)


Građani su u velikom broju - neki čak i unaprijed, ne znajući za mudri savjet guvernera Hrvatske narodne banke dr. Borisa Vujčića - otišli kupovati "tamo gdje su niže cijene". Iako je guverner u svojoj sada već legendardnoj izjavi mislio na razdoblje prilagodbe cijenama nakon uvođenja eura kao nacionalne valute - što se očekuje 1. siječnja - kupci su odmah prionuli proučavanju akcijskih prodaja, posjetama diskontnim lancima i kupovini robnih marki hrane i pića - kako bi preživjeli, ako ne i uštedjeli.

Ipak, za pohvalu su detaljne upute kako će se mijenjati kune u euro, u kojim rokovima i po kojem tečaju. Napokon, građani imaju mnogo kuna - premijer Andrej Plenković čak ih je pozvao da izvade one koje drže "u čarapama" - jer statistika pokazuje da 1,7 posto hrvatskih građana ima više od milijun kuna na računima, a tko zna koliko u čarapama, madracima i skriveno u posudicama za šećer. Ostali građani, njih oko 98 posto, ima na bankovnom računu u prosjeku - 2.200 kuna. Skoro tristo eura!

Svi će oni stići na vrijeme promijeniti svoju novčanu imovinu, baš kao što će i 239 tisuća građana pod ovrhom svoje dugovanje nakon uvođenja eura u Hrvatsku imati u novoj valuti. Kućanstva koja duguju, u prosjeku, ukupno 156 milijardi kuna, također će dugovati u eurima i ta će brojka biti manja - svega 21 milijardu eura.

S obzirom na prosječnu hrvatsku plaću koja je oko 7.300 kuna, moglo bi se pretpostaviti da će do nove euro godine doseći i tisuću eura u prosjeku. Medijalna plaća koja nam pokazuje koliko naša zarada vrijedi i koliko većina nas zarađuje, neće se isplaćivati sa četiri znamenke u eurima.

Nema sumnje kako će uvođenje eura koristiti izvoznoj industriji, turizmu, inozemnim kompanijama koje su vlasnici većine hrvatskih velikih tvrtki i(li) bankama. Što se građana tiče, oni s prosječnom svotom od 2.200 kuna na banci možda bi više voljeli kune - brojka je veća - ali ako kupuju gdje je jeftinije i slijede upute, možda se pretegne i tristo eura ušteđevine.

Uvođenje eura - koje uopće nije sigurno jer ovisi o inflaciji ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim državama - postalo je tema o kojoj se govori najmanje godinu dana unaprijed. Stariji građani dobro se sjećaju raznih konverzija nacionalne valute - pa i pljačkaških pohoda velikih tajkuna pri zamjeni jugoslavenskih dinara - i doista je nebitno svakog dana raspravljati o tome kako ćete kune iz madraca do kraja svijeta moći razmijeniti u eure u HNB-u, te godinu dana u banci i pošti.

Na pravo pitanje - što da 98 posto građana uopće zamijeni u eure, hoće li pasti kamate na kredite i gdje ići kupovati jeftinije - vlast ne nudi odgovore.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater