PIŠE DUBRAVKO GRAKALIĆ

Politička numizmatika

Dubravko Grakalić (Snimila Adriana Tošić)

Dubravko Grakalić (Snimila Adriana Tošić)


Ugledni politički analitičar dr. Žarko Puhovski ovih je dana zaintrigirao javnost izjavom koja nas ponovno podsjeća na stare rasprave o ustašama i partizanima, a koje su postale pomalo zaboravljene u doba pandemije i nevjerojatnih svađa vaksera i protuvaksera. Uvođenjem eura, reče dr. Puhovski, konačno će se dokinuti kuna kao moneta koja je veći simbol ustaške države, tzv. NDH, od zloglasnog pozdrava "Za dom spremni!" kojeg nikako da se trajno zabrani.

Kuna je, doista, kao moneta postojala jedino u kvislinškoj države Ante Pavelića, i njezino uvođenje umjesto hrvatskog dinara početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, u jeku rata za samostalnost, već je tada izazivalo prijepore i kritike. Ali, kuna je tada prihvaćena jer je bilo važnijih tema od političke numizmatike, kao što ih ima i danas. Napokon, za sve one rođene u posljednjih četrdesetak godina kuna je moneta, kovanica i novčanica, nešto toliko svakodnevno da je jedino bitno ima li ih dovoljno za život. To ne opovrgava činjenicu da je kuna bila hrvatska moneta u tzv. NDH, ali je relativizira jer malo je onih koji danas razmišljaju o tome da su je "izmislili" u doba poglavnika i obnovili za državnog poglavara u olovnim devedesetim godinama.

Činjenica je da će uvođenje eura, ma kada do njega došlo, kunu kao monetu i simbol odnijeti u topionice i spalionice, pa neće više nikoga podsjećati na zločinačku državu koja je bila sluga nacizma. No, neki će sigurno i osjećati nostalgiju ako im je to bila prva novčanica koju su sami zaradili.

Povijest političke numizmatike na prostoru bivše Jugoslavije pokazuje da je kod promjena naziva službene monete uvijek bilo raznih trvenja i nezadovljstava njihovom simbolikom. U Titovoj Jugoslaviji imali smo dinar koji je naslijeđen iz kraljevine Jugoslavije, a prije toga je u opticaju bio u kraljevini Srbiji. Moneta poslije Prvog svjetskog rata nisu bili ni crnogorski perper, ni austrougarska kruna, nego srbijanski dinar koji je postao jugoslavenski sve do raspada federativne države, da bi se do danas održao u Republici Srbiji.

Zamjena kune za euro, koja bi se trebala dogoditi do slijedećih parlamentarnih izbora, može se sagledavati i u takvom povijesnom slijedu. A može i kao konačno uklanjanje jednog ustaškog simbola, iako se te zločince ne pamti po financijskom blagostanju, nego po logorima, rasnim zakonima, prodaji Dalmacije i ubijanju Srba, Roma i svih Hrvata kojima se ruka nije automatski dizala na pozdrav Paveliću i njegovim logornicima.

Pitanje koje građane pritišće mnogo više od naziva monete je hoće li ona izgubiti na vrijednosti i može li se za 750 kuna kupiti više nego za sto eura? Propali referendum Hrvatskih suverenista – koji se zacijelo s dr. Puhovskim ne slažu – pokazuje kako građani protiv uvođenja eura i ukidanja kune, napokon, nemaju ništa.

Bitno je samo da imaju nešto u džepu.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of