PIŠE Borka PETROVIĆ

Ne bacaj, doniraj!


Pola štruce jučerašnjeg kruha, već natrule glavice salate koje se nisu uspjele iskoristiti. Dva jogurta koje nitko nije pojeo. Na dnu teglice marmelade koja u frižideru stoji već mjesecima i nikako da se namaže, a samo smeta. Možda i ona feta sira koja se već posušila. Sve će to, na kraju, umjesto na stolu završiti u kanti za smeće. I tako svakoga dana, u milijunima kućanstava.

Brojke su neumoljive i šokantne - u Hrvatskoj se godišnje baci oko 400.000 tona hrane, dok je istovremeno oko 26 posto osoba u riziku od siromaštva. Dakle, više gladno nego sito! No, bacajući hranu, bacili smo puno više od samoga proizvoda, odbacili smo poljoprivrednikov rad i zemljine resurse kao što su energija, gorivo, vrijeme i voda koji su uloženi u uzgoj, žetvu, pohranu, pakiranje, prijevoz, oglašavanje i pripremu hrane.

Kako pobijediti taj apsurd? Ministarstvo poljoprivrede mijenja zakonodavne okvire, kreće s pripremama za osnivanjem Banke hrane, no ono što bi svi trebali učiniti jest krenuti od sebe samih te osvijestiti da bacanjem hrane zapravo bacamo novac i štetimo svima. Nevjerojatnih 40 posto, od ukupne hrane koja se baci, odnosi se upravo na potrošnju u maloprodaji i kućanstvima. Najviše bacamo, znaju to mnogi, povrće, voće, mlijeko i kruh.

Začarani krug bacanja hrane, što se pojedinaca tiče, počinje već u dućanima u kojima impulzivno kupujemo i ono što nam zapravo ne treba. Svjetla marketa, šarene police i akcije tipa "2+1 gratis" dio su smišljene mašinerije koja nas uvjerava da nam sve treba i da nikada nismo kupili dosta. No, "dosta" je upravo ono što trebamo reći. Kupovati trebamo samo ono što nam doista treba, ne kupovati "za rezervu" i koliko je god to moguće kupovati na način da smanjimo, ne samo bacanje hrane, već i količinu otpada kojeg proizvodimo. Zero waste dućani odličan su izbor, no nažalost, Istra ih još uvijek nema.

S druge strane, ukoliko do viškova dođe, uvijek ih je dobro ponuditi susjedima, prijateljima ili odnijeti potrebitima, od hrane, preko odjeće do namještaja. U Puli, na primjer, već godinama djeluje Socijalna trgovina koja će hranu pred istekom roka sigurno rado prihvatiti, a u svim istarskim sredinama djeluju humanitarne udruge i njihovi volonteri koji će najbolje znati kome će ta hrana, umjesto da je bacimo, dobro doći.

I zato - ne bacaj, doniraj!


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum