NAJNOVIJE



PIŠE VANESA BEGIĆ

Jezični otok


 Svakodnevno sve više i više jezika izumire uslijed procesa globalizacije, a osim jezika, i sve više dijalekata i mjesnih govora nestaje. Do toga dolazi iz nekoliko razloga, djeca provode sve manje vremena sa starijim osobama zbog tempa života i svi teže tome da nauče strane jezike, a ono što im je ispred nosa, nerijetko se zapostavi i zanemari.

Netko će reći "nemojmo živjeti u prošlosti, okrenimo se budućnosti, tehnologiji i novim izazovima", no upravo je prošlost ona koja determinira budućnost i upravo su korijeni ti, pa bili oni i lingvistički, koji označavaju pripadnost - bilo teritorijalnu, jezičnu, emotivnu ili drugu.

Svakako valja istaknuti da se na popisu 24 najugroženija europska jezika nalaze i tri jezika koja se govore u Hrvatskoj, a riječ je o istrorumunjskom - dijalektu rumunjskoga jezika, istriotskom - autohtonom predmletačkom romanskom jeziku jugozapadne Istre te jeziku zadarskih Arbanasa, koji govore starinskim sjevernoalbanskim (gegijskim) govorom. U Šišanu se upravo održava festival istriotskog, odnosno istroromanskog jezika, koji uz istrorumunjski je jedan od istarskih govora koji nestaje.

Naravno da trodnevna manifestacija neće promijeniti nešto bitno po tom pitanju, par dana će se govoriti o tim izričajima, njihovoj važnosti u jednom povijesnom kontekstu, i onda opet sve po starom. Kada smo prije nekoliko dana pisali kako je istriotski "nestao" s pulskog područja, jedna stručnjakinja za jezike je rekla da takvi jezici nestaju jer u svom jezičnom korpusu imaju u velikoj mjeri riječi koje se odnose na rad u poljima, alate za poljoprivredu i rad u kući i oko kuće, što nije toliko učestalo za gradsko područje. Ova jezičarka veli da se ista stvar dešava i u Italiji, gdje je nekada postojalo mnoštvo regionalnih govora, ali pošto su ruralna mjesta postala u biti mjesta za odmor s kućama s bazenima, tradicija i specifičnost tih mjesta su nestale. Jedno mjesto ne određuju samo geografske koordinate.

        To se djelomično dešava i kod nas, godinama i na razne načine. Istrorumunjski ima iz godine u godinu sve manje govornika, jer čim jedna starija osoba koja se služi tim govorom umre, to odmah znači i jedan govornik manje. Novorođeno dijete iz te zajednice teško da će ga jednog dana nadomjestiti.

Vraćajući se na istriotski, s pravom je definiran "jezični otok s juga Istre", jer se danas govori samo u Rovinju, Vodnjanu, Balama, Fažani, Galižani i Šišanu.

Unatoč hvalevrijednim inicijativama njihova očuvanja, ti govori očito nemaju svijetlu budućnost, jer će većina mladih odabrati da želi bolje naučiti, uz obvezatni školski program, dodatno ili na tečajevima engleski ili njemački, a ne u lokalnoj zajednici jezik svojih predaka. Kada tih predaka više nema, mlađi se jednostavno   prestanu služit tim jezičnim registrom - bilo iz lijenosti, fokusa na druge stvari, i ne prenose to na mlade. Sreća da se danas duže živi, pa se "tradicija" barem djelomično duže čuva.


Podijeli: Facebook Twiter




Više iz rubrike

Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini
Webcams provided by webcams.travel add a webcam