PIŠE DAVID ORLOVIĆ, POVJESNIČAR

ITALIJA JE IMALA SVOJU KOLONIJU - ERITREJU: Prije 125 godina u Istri se čitalo o caru Meneliku

Naša sloga, prvi list na hrvatskome jeziku u Istri pisala je o ovim događajima. Taj je list čitatelje izvještavao o talijanskom kolonijalizmu isključivo u vrijeme eskalacije tenzija, kao, primjerice, nakon talijanskoga zauzimanja Massawe 1885., poraza koji su im nanijele etiopske snage kod Dogalija 1887., te na kraju talijanske vojne katastrofe kod Adue 1896. godine

Karta Etiopije / Sahle Maryam (Menelik II), car Etiopije 1889-1913. (Foto: Wikimedia Commons)

Karta Etiopije / Sahle Maryam (Menelik II), car Etiopije 1889-1913. (Foto: Wikimedia Commons)


Kraljevina Italija svojevrsni je late-comer, kasni putnik u europskoj operaciji trganja dijelova Afrike u drugoj polovici 19. stoljeća. Nakon propasti osmanske i kasnije, uslijed ustanka Mahdija u Sudanu, egipatske vlasti na afričkoj obali Crvenog mora, područje današnje Eritreje tijekom 1880-ih brzopleto je počela zauzimati Kraljevina Italija.

Gotovo istovremeno, u susjednoj Etiopiji je završavao proces centralizacije jedinstvene kršćanske monarhije pod vlašću negusa (cara) Menelika II. Godine 1889. između Italije i Menelikove Etiopije potpisan je tzv. sporazum u Wuchaleu (Uccialliju) koji je trebao regulirati odnose između dvije države ali, što je najvažnije, priznao je tvorbu talijanske kolonije Eritreje (grč. erythra thalassa – Crveno more).

Kolonija za prestiž

Italija je ovu koloniju uspostavila prvenstveno radi prestiža, odnosno da uđe u klub vodećih europskih sila koje su već posjedovale kolonije. Nesuglasice oko sporazuma u Uccialliju i stalna talijanska žeđ za novim kolonijalnim širenjem u Africi dovele su, međutim, do talijansko-etiopskog rata (1895.-1896.) koji je rezultirao katastrofalnim porazom Talijana u bitci kod Adowe (Adue) i privremenim obustavljanjem talijanske agresivne politike prema Etiopiji. To će prestati s Mussolinijem 1935., kada kreće druga, veća talijanska agresija na Etiopiju.

Naša sloga

Naša sloga, prvi list na hrvatskome jeziku u Istri pisala je o ovim događajima. Rano talijansko kolonijalno širenje u Africi - od 1885. i zauzimanja luke Massawe u Eritreji do 1896. i poraza kod Adue u Etiopiji – u potpunosti se odvija za vrijeme izlaženja Naše sloge (1870. - 1915.). Taj je list čitatelje izvještavao o talijanskom kolonijalizmu isključivo u vrijeme eskalacije tenzija, kao, primjerice, nakon talijanskoga zauzimanja Massawe 1885., poraza koji su im nanijele etiopske snage kod Dogalija 1887., te na kraju talijanske vojne katastrofe kod Adue 1896. godine.

Vijesti su uglavnom bile precizne, ali i veoma kratke. Naša sloga, koja je u to vrijeme vodila polemiku s glavnim protivnikom hrvatskoga nacionalnoga pokreta u Istri, talijanskim iredentistima, u vijestima o afričkim događajima nerijetko je oštro kritizirala osvajačke težnje Kraljevine Italije.

Stoga su često na njezinim stranicama vijesti iz Afrike dovođene u korelaciju sa stanjem u Istri, odnosno potrebom za otporom Hrvata protiv talijanskoga hegemonizma. Interesantan je opis etiopskoga cara Menelika u jednome članku objavljenome u Našoj slozi. On je "čovek, kakoveh je malo. On je kršćan. Njemu je Bog najprva i najveća vlast. On vlada u ime svetega Trojstva i blažene Device Marije. Prvo nego će počet ko delo zazove Boga u pomoć, i gre va crekav, da lepo Bogu zahvali. Nego, veliki kralj Menelik pijaža me još za neč drugo. On je videl, da će mu Talijani zet svu njegovu zemlju, pak je lepo skočil na noge, da tu zemlju obrani, i va tri meseci ih je potukal šest puti i to tako jako - da te se dugo spamćevat".

Na jednom političkom mitingu u Buzetu u rujnu 1896. godine, čak su i talijanske novine L'Istria optužile Hrvate za provokacije. Hrvati su Talijanima dovikivali mnoge uvrede, od kojih je najpaprenija bila "živio Menelik!"

Menelik je te 1896. godine bio glavna faca o kojoj se pričalo po oštarijama. Ostala je u Istri privrženost etiopskom narodu i tijekom fašističke agresije 1935. - 1936. godine, a car Haile Selassie bio je toplo dočekan u Puli 1959. godine. Između ostaloga, sinkronicitetom, i grad Pula i država Etiopija dan 5. svibnja slave kao dan oslobođenja od fašizma, a Etiopljani i danas koriste pismo koje podsjeća na "našu" glagoljicu.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini