PIŠE DUBRAVKO GRAKALIĆ

Giba li EU političko klatno nalijevo?

Dubravko Grakalić (Snimila Adriana Tošić)

Dubravko Grakalić (Snimila Adriana Tošić)


Staro političko pravilo – da se klatno kojim birači određuju političku stvarnost u svoj zemlji – u skoro pa redovitim razmacima kreće od desnog do lijevog pola stranačke arene posljednjih mjeseci potvrdilo se na nekoliko izbora u zemljama Europske unije. Posljednji put to se dogodilo na recentnim parlamentarnim izborima u Sloveniji gdje je pobjedu odnio Pokret Slobode, lijeva stranka bivšeg biznismena Roberta Goloba, koja je koalirala sa Socijal Demokratima i Levicom. Iako su u vladu pozvali i predsjednike liberalnih stranaka koje nisu ušle u parlament, SAB i SMS koje imaju terenske organizacije i iskustvo, posve je jasno da će Slovenija sljedeće četiri godine više disati lijevim plućnim krilom. Pritom će pokušati iskorijeniti ostavštinu Janeza Janša iz ustanova poput državne televizije ili diplomatske službe.

Ulijevo se klatno okrenulo i u Njemačkoj, još jednoj državi važnoj za Hrvatsku. Vječnu Angelu Merkel je na mjestu kancelarke zamijenio predsjednik SPD-a, socijalist Olaf Scholtz, dok je predsjednica Zelenih Analena Bearbock postala ministrica vanjskih poslova. Treći partner u semafor koaliciji, liberali tj. FDP, do sada se nisu protivili važnijim odlukama lijevo-zelene koalicije.

Zanimljivo je i u Francuskoj. Na predsjedničkim izborima vlast je zadržao liberal Emmanuel Macron, no lipanjski parlamentarni izbori pokazat će pravi odnos snaga u zemlji. Na predsjedničkim izborima treći je, s 22 posto glasova, bio Jean-Luc Melanchon, vođa ekstremno lijeve stranke LFI, koja je za lipanjske izbore ovih dana dogovorila koaliciju sa socijalistima, komunistima i zelenima. Ankete im daju šansu za pobjedu pa bi Francuska dobila istinskog ljevičara za premijera te lijevu vladu koja bi kohabitirala s liberalnim Macronom. Mnogima se ta opcija čini izglednijom nego prevlast ekstremno desne Marine Le Pen, koja također, iako je izgubila predsjedničke izbore drugi puta, priželjkuje premijersko mjesto. Njezina upornost, a i stajališta, pomalo podsjećaju na Miroslava Škoru, samo što Le Penova ne pjeva.

Naravno, kao primjer države EU gdje se klatno nije okrenulo može se navesti Mađarska gdje je na vlasti ostao Viktor Orban sa strankom Fidesz i demokršćanskim partnerima. Ali, Orban je imao slabog izazivača i suprotstavljenu široku koaliciju koja je uključivala i desni Jobik i lijeve stranke. Među sitnijim primjerima može se navesti i primjer iz nekadašnjeg shopping centra regije, Graza, gdje je gradonačelnicom nedavno postala pripadnica Komunističke partije.

Za Hrvatsku je važno tko drži vlast u državama-motorima Europske unije, Njemačkoj i Francuskoj, iako su neke njezine interese, poput schengenske granice, ugrozili već slovenski izbori. Prilike u EU-u svakako će utjecati i na gibanje hrvatskog političkog klatna na slijedećim parlamentarnim izborima.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini