PIŠE VANESA BEGIĆ

Bajke, maske i šećer

Vanesa Begić

Vanesa Begić


Epidemiološke mjere, situacija, brojevi oko nas (zadnje dvije godine svi smo postali matematičari, samo se zbrajaju, čitaju i očekuju te iščekuju brojevi, i to, nažalost, ne oni za lutriju), odgodili su, otkazali ili pomaknuli termin održavanja maškaranog slavlja, koje karakterizira veljaču.

A maskiranja je ionako svima dosta; pa već dvije godine nosimo maske, tako da će idući karneval morati biti - bez maski, prepoznavanje u stilu "pogodi tko je to", budući da se već dvije godine ne vidimo u punom sjaju. Bit će to u stilu prije i nakon, odnosno razdoblja će se zvati pr. k. i n. k. (prije korone i nakon korone). A to što je bilo između, bit će kao svojevrsno čistilište, snažnije nego ono Danteovo.

Iz ove perspektive, prijašnji život izgleda kao neki davno odgledani film, kao da ćemo morati ići, poput djece u vrtićima, kad sve to završi, na privikavanje na staro. Da ako nam se netko u prodavaonici pored polica previše približi, ne viknemo distanca, mjere, a da ''dnevne brojke'' postanu samo brojke s lutrije.

Svi bi htjeli dobiti jackpot, ali mnogi pri tome zaborave kupiti srećku, zaborave igrati, ali jackpot bi htjeli dobiti. Iz vedra neba. Zaboravljajući da život nije bajka, iako, gledajući iz sadašnje perspektive, prijašnji život je bio puno bliži tome. Možda je sada život svojevrsna basna, iz koje treba izvući po(r)uku. Ljudska basna.

Kad smo već kod bajki, i o njihovoj se ulozi u zadnje vrijeme sve više raspravlja, da možda i nisu toliko bezazlene i korisne za odgoj djece, iako su tu mišljenja podijeljena. Prema tumačenju nekih znanstvenika, bajke su itekako važne, korisne u stvaranju i razvijanju osobnosti, dok po drugima donose u najmanju ruku neprimjerene sadržaje, poput Snjeguljice, koja živi sa sedam patuljaka, a budući da su skoro sve junakinje bajki imale maćehe, a dan-danas ima sve više proširenih obitelji, ta negativna figura maćeha iz bajki može, vele eksperti, negativno utjecati na odnose unutar tih proširenih obitelji. A Crvenkapičina baka koja je živjela usred šume, mora da je već tada prakticirala neki ruralni ultimativni turistički trend.

Osim na bajke, drukčije se gleda i na reklame. Neke reklame, neovisno o arealu nastanka, koje su bile popularne recimo osamdesetih godina, sada bi bile, u skladu s drukčijim pogledom na brojne stvari, ocijenjene neprimjerenim. Naši susjedi Talijani, a znamo da su oni majstori za spektakl, izdvojili su neke od najpoznatijih reklama iz osamdesetih koje sada ne bi dobile zeleno svjetlo. Među njima prednjači reklama za šećer, običan bijeli, nikakva stevija, ništa extrazdravo, koja je prije tridesetak godina bila iznimno popularna. Poruka je bila nešto u stilu šećer za zdravlje vaše djece, to im daje snagu da se bolje i više kreću.

Reklamirati šećer s takvom porukom sada, naišlo bi na osude, prijekore i kritike niza eksperata, da su djeca zbog toga pretila, nezdrava. A prije četrdesetak godina, i uz sasvim običan šećer bila su zdravija, može netko replicirati. Više su se kretala i bila vani, imala više sati tjelesnog i - tada nije bilo mobitela, tableta, računala, nastave online. Dakako da treba sve konzumirati s mjerom i paziti na zdravlje, no, jesu li je za pretilu djecu "zaslužni" šećer ili virtualni svijet? Ili jednostavno nema mjere?

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of