Piše Zlatko Crnčec
Dizel je krvotok gospodarstva
(Darko Jelinek, Srećko Niketić / Pixsell)
Sljedećeg tjedna u utorak vozači bi na benzinskim postajama mogli doživjeti to što se još donedavno smatralo nemogućim. Naime, cijene goriva bi mogle oboriti rekord. Pogodit će ovo sve vlasnike automobila kojih je u Hrvatskoj jako puno. U trenutku pisanja ovog teksta još uvijek nije poznato kako će i u kojoj mjeri reagirati Vlada. Dosad je ona čvrsto stajala na poziciji da ograničava cijene i štiti potrošače, pa je za očekivati da će tako biti i ovog puta. Naravno, cijela je ova priča puno složenija od toga kako će proći sami građani kada u utorak dođu na benzinske crpke. Iza ovog krije se, međutim, puno veći problem.
Ovo više nije samo puko pitanje toga koliko će koštati puni rezervoar. Ovo je pitanje koliko još dugo i s kojim to posljedicama hrvatsko gospodarstvo, građani i država mogu apsorbirati još jedan energetski šok. Vlada će odluku donijeti nakon tjedna u kojem su cijene na svjetskom tržištu nastavile rasti pod pritiskom rata na Bliskom istoku i posljedičnim poremećajem u opskrbi energentima. Hrvatska naravno ne može sama određivati cijenu barela nafte. Ali može do neke mjere ipak kontrolirati cijenu konačnog proizvoda. Ali samo do neke mjere.
Trenutačno je najviša regulirana cijena benzina 1,73 eura po litri, a dizela 1,85 eura. Te cijene vrijede od 15. rujna. Već tada Vlada je morala povećati maksimalne maloprodajne cijene za šest centi po litri. Istodobno je sama objavila i računicu prema kojoj bi, bez njezinih regulatornih mjera, benzin stajao 1,93 eura, a dizel čak 2,16 eura po litri. Sada se, međutim, nalazimo pred novim udarom.
Kada poskupi dizel, ne poskupljuje samo odlazak na posao automobilom. Poskupljuje sve. Dizel je krvotok gospodarstva. Kada njegov trošak snažno poraste, račun na kraju stiže svima. Naravno, lako je izaći s ovim očiglednim činjenicama. A puno je teže na njih odgovoriti jednoj maloj zemlji kojoj je jedino na dispoziciji kako se najbolje prilagoditi svjetskim olujama na koje ne može ni na koji način utjecati. Nije puno bolje ni u velikim zemljama. U Njemačkoj je situacija već dramatična.
Drugim riječima, ono što se događa u Hrvatskoj dio je mnogo šireg europskog problema. Francuski predsjednik Emmanuel Macron već je najavio da će se zemlje G7 u idućim tjednima sastati kako bi razgovarale o energetskoj krizi. Francuska je već suočena s prosvjedima zbog visokih cijena goriva. Njemačka savezna vlada nalazi se pod pritiskom zbog istog razloga. Europske vlade pokušavaju pronaći načine kako ublažiti udar na građane i gospodarstvo.
Naravno, ograničavanje cijena ima svoju cijenu. Ako država umjetno drži maloprodajnu cijenu ispod tržišne, razliku netko mora platiti. To mogu biti trgovci, distributeri ili državni proračun. Niti jedna od tih opcija nije besplatna. Zato svaka intervencija mora biti promišljena, vremenski ograničena i transparentna. Treba napraviti analizu kako bi se procijenilo koliko država može koliko toliko držati pod kontrolom cijene energenata. Treba vidjeti koliko prostora postoji za daljnje smanjenje trošarina, kako bi se zaštitili najugroženiji građani i sektori gospodarstva.
Treba vidjeti što je s distributerima, prijevoznicima, poljoprivrednicima i drugim sektorima kojima je gorivo osnovni proizvodni trošak. Vlada već mjesecima regulira cijene goriva prema formuli koja uzima u obzir kretanje osnovne cijene fosilnog goriva, premije i trošarine. Posljednjih tjedana ta je formula sve više dolazila pod pritisak. Vlada je već intervenirala dodatnim mjerama kako bi ublažila rast. Ali tržište sada šalje mnogo ozbiljniju poruku. Ako globalni poremećaj potraje, neće biti dovoljno svaki tjedan gasiti novi požar. Ali lako je reći da je tu potrebna neka šira strategija. Jer situacija je potpuno nepredvidljiva.
I na Bliskom istoku, ali i u Ukrajini. Ako situacija na tim područjima dodatno eskalira, gotovo je sigurno da će biti potreban odgovor na razini EU-a. Kao što je to bio slučaj s epidemijom korone. Same zemlje članice neće se moći s time nositi svaka za sebe. Bit će potreban europski odgovor. Hoće li ga biti, tek treba vidjeti. Dotle će se Hrvatska morati nositi s ovom katastrofom kako zna i umije.
