Piše Rudolf Frančula
Istrijan se nije mirio sa fašističkim represivnim nasiljem
(Arhiva Glasa Istre)
Veterani domovinskog rata pridružili su se crnom ustaškom kolu
Naš istarski antifašizam je poseban po tome što se prvi javio u Europi i što su temeljne vrijednosti antifašizma ugrađene u normativne akte županije, gradova i općina i što se one žive u svakodnevnom životu stanovnika Istre - Istrijana.
Već u Preambuli (uvodnom dijelu) Statuta Istarske županije snažno se naglašava kako je "…Istra višeetnička, višejezična, višekulturna zajednica u kojoj se priznaje i štiti slobodno izjašnjavanje građana i čuva dostojanstvo pojedinca, kulturna, politička i jezična sloboda, antifašizam…"
Razumljivo je što i Otvoreno pismo počinje prvom rečenicom Pazinskog proglasa od 13. odnosno 26. rujna 1943. godine koji je izabran i kao Dan istarske županije.
Citirat ću dio snažnog i emotivnog govora Ade Damjanac, predsjednice Saveza udruga antifašista istarske županije održanog u Pazinu 25. rujna 2025. godine.
Istra se u dramatičnom vrtlogu Drugog svjetskog rata našla u raljama fašizma, ali istovremeno i snažnim antifašističkim pokretom, čiju inspiraciju odlučnosti crpi iz brojnih svijetlih primjera otpora fašizmu od Labinske republike, Proštinske bune, Pulskih radničkih štrajkova, Pobune Tinjanskih žena, akcije Gortanovaca i drugih događaja koje povijest pamti, jer Istrijan se nije mirio sa fašističkim represivnim nasiljem. Prinude i teror nisu uspjeli pokoriti plemenite ideale Istrijana koji uzvraćaju prkosom i otporom.
Istra je u Drugom svjetskom ratu dala 17 tisuća žrtava. Stradalo je mnogo civila, staraca, žena i djece. Čak 21.500 ljudi poslano je u koncentracijske logore, a više od 8.000 ih se nije vratilo.
Istra je dala i 10 narodnih heroja.
Mi smo htjeli svoju državu, koju smo i dobili zahvaljujući Titu i partizanima, a koju su naši branitelji sačuvali.
Istra je pokazala da je na pravoj strani.
Antifašizam je jedan od najvažnijih stupova na kojima počiva i s kojim se diči suvremeno istarsko društvo. Opredjeljenje građana Istre za antifašizam u teškim vremenima fašizma i prije mnogih drugih u tadašnjoj podijeljenoj Europi i svijetu dao je dodatni regionalni legitimitet po kojem se Istra ističe. Naš identitet nije upitan.
Svjedoci smo relativiziranja antifašizma i na velika vrata pojavljivanja ustaštva, nažalost uz dobronaklonost državne vlasti.
Mi se u Istri ponosimo našom prošlošću, našim suživotom.
I dok je u Hrvatskoj srušeno 3.000 spomenika, kod nas nije niti jedan (iako je prije dva dana išaran ustaškim simbolima spomenik u Hrbokima). Spomenici su Sjećanje na naše djedove, bake, stričeve, rođake koji su dali svoje živote za naš bolji život u miru i slobodi.
Također ću navesti odnosno citirati izjave nekih uglednih osoba u Istri, Istrijanima, našem antifašizmu.
Tako ugledni odvjetnik Anto Nobilo, inače počasni član istarskih antifašista (primljen je na moj prijedlog zajedno sa Čedom Prodanovićem) u predgovoru moje knjige "Istranin u vrtlogu pravosuđa i politike" piše o istarskom antifašizmu sljedeće:
"…Očito je istarska kolektivna svijest, koja je prva upoznala i osjetila fašizam na svojoj koži, razvila kod Istrijana kolektivni imunitet od svakog oblika fašizma. To je transgeneracijski imunitet. To je bitno obilježje istarskog društva, ekonomski i civilizacijski najrazvijenijeg dijela Hrvatske. Moram reći da me to oduševljava jer u situaciji kada se u mojoj Dalmaciji zbog raznih migracijskih procesa antifašizam negdje po putu izgubio ja se osjećam kao ideološki Istrijan…"
Etore Beggiato, talijanski povjesničar, 10. travnja 2026. godine u Vodnjanu izjavio je:
"Istra može biti model suživota za cijelu Europu", što je Glas Istre istaknuo na naslovnoj stranici.
Prilikom svečanog otvaranja Festivala hrvatskog filma u Areni (srpanj 2025.) gledateljstvo je glasno zapjevalo uz ženski zbor "Praksu" poznatu pjesmu (antifašističku himnu) "Bella ciao" uz natpis na ekranu 72 godine festivala i 80 godina pobjede nad fašizmom te uzdizanje zastave koju je podizalo osam antifašista. Ovaj događaj odjeknuo je dalje. Književnik Slobodan Šnajder je o tom događaju, između ostalog, napisao "Kad stotine glasova zapjevaju "Bella ciao" svijet se čini boljim. Možda ova naša arka nađe put".
Melita Mulić, izaslanica predsjednika RH Zorana Milanovića na Trci na prstenac u Barbanu 23. kolovoza 2025. godine rekla je i ovo:
"Istra je među onim hrvatskim krajevima koji su najbliže idealu kakav želimo za cijelu Hrvatsku. Trka na prstenac je dio tog zajedničkog ponosa na Istru, njezinu ljepotu i autentičnost".
Na izgovorenim riječima osobno sam zahvalio Meliti Mulić, tako što sam joj poslao svoju knjigu, a uz potpis na posveti sam dodao: od jednog Istrijana.
*Nastavak u sljedećem broju
