Visoka cijena slobode

FOTOGALERIJA / Spalili šest sela Ćićarije, a najmlađa žrtva fašističkog terora bilo je šestomjesečno dijete

| Autor: Gordana Čalić Šverko

Ćićarija je tijekom Drugog svjetskog rata imala ukupno 246 žrtava, od toga 84 žrtve fašističkog terora. Nažalost i danas se osjećaju posljedice tih tragičnih događaja. Polako se oporavlja, ali teško će dostići broj od oko četiri tisuće stanovnika koliko ih je bilo prije rata, istaknuo je predsjednik Udruge antifašista Grada Buzeta Edo Jerman na kolovoškom skupu kojim je u selu Dane na Ćićariji, održanom u organizaciji antifašističke udruge i Općine Lanišće, pod pokroviteljstvom Istarske županije, obilježena 82. obljetnica spaljivanja šest kraških sela i 82. obljetnica Prve oblasne konferencije Antifašističke fronte žena za Istru.

U selu Slum 13 poginulih

Govoreći o stradanjima, Jerman je podsjetio da je iz sela Slum poginulo 11 boraca i dvije žrtve fašističkog terora. Istaknuo je doprinos svećenika Šime Milanovića, člana NOO Slum, koji je poginuo u Romelovoj ofenzivi. Spomenuo je sva sela, između ostalog, naveo je i da je selo Dane, iz kojeg je poginulo 13 boraca i četiri žrtve fašističkog terora, 10. kolovoza 1944. godine potpuno spaljeno u režiji njemačkih nacista zajedno s talijanskim fašistima. Istog su dana spaljena sela Klenovšćak, Vodice, Trstenik, Rašpor i Račja Vas. Podsjetivši na neke od tragičnih događaja, kazao je da je u Brgudcu u travnju 1944. godine poginulo osamnaest žena, djece i staraca, a u lipnju iste godine fašisti su zvjerski poubijali 9 djece i 5 žena, a najmlađe dijete imalo je samo šest mjeseci.

Predsjednik Udruge antifašista Grada Buzeta Edo Jerman (Snimila Gordana Čalić Šverko)Predsjednik Udruge antifašista Grada Buzeta Edo Jerman (Snimila Gordana Čalić Šverko)

- Mi antifašisti imamo trajnu obavezu sačuvati temeljne vrijednosti antifašizma. Nikada ne smijemo zaboraviti naše drugarice i drugove na čelu s Josipom Brozom Titom, također nemojmo zaboraviti branitelje u Domovinskom ratu koji su obranili granice Hrvatske utemeljene 1945. godine, poručio je Jerman.

Uz riječi dobrodošlice, predsjednica Udruge sela Dane Jasna Poropat, naglasila je da su obnovljeni krovovi i ponosan istarski identitet, spomenik pobjedi nad mrakom uništenja.

- Naša je dužnost držati baklju sjećanja upaljenom jer tako prenosimo mlađim naraštajima istinu o tome kako je skupo plaćena sloboda u kojoj danas živimo, istaknula je.

Predsjednica Udruge sela Dane Jasna Poropat (Snimila Gordana Čalić Šverko)Predsjednica Udruge sela Dane Jasna Poropat (Snimila Gordana Čalić Šverko)

Potpredsjednica Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske i predsjednica Saveza udruga antifašista Istarske županije Ada Damjanac, podsjetila je da je u srpnju 1944. godine, u šumi iznad Rašpora održana Prva oblasna konferencija AFŽ-a za Istru. U ratnim okolnostima, u vremenu kada je svaki javni korak mogao značiti životnu opasnost, okupile su se žene koje su preuzele odgovornost za svoju zajednicu, svoje obitelji i svoju zemlju.

Borba za dostojanstvo

- Njihova borba nije bila samo borba protiv fašizma i okupacije. Bila je to i borba za dostojanstvo čovjeka, za slobodu, za pravo naroda da sam odlučuje o vlastitoj budućnosti. Samo nekoliko tjedana nakon konferencije, 10. kolovoza 1944. godine, Ćićarijom je prošao val nacističkog i fašističkog nasilja. Spaljena su sela Vodice, Dane, Trstenik, Rašpor, Račja Vas i Klenovšćak. Obitelji su rastjerane. Ljudi su odvođeni u logore. Mnogi su ostali bez svega što su generacijama stvarali. Ali nisu uspjeli spaliti ono najvažnije. Nisu uspjeli spaliti želju za slobodom. Naša je odgovornost jasno reći: sloboda, mir i ljudsko dostojanstvo nisu nešto što se podrazumijeva. Za njih su se generacije prije nas borile, a na nam je da ih čuvamo, poručila je Damjanac.

Predsjednica Saveza udruga antifašista Istarske županije Ada Damjanac (Snimila Gordana Čalić Šverko)Predsjednica Saveza udruga antifašista Istarske županije Ada Damjanac (Snimila Gordana Čalić Šverko)

Ćićarija je tijekom Drugog svjetskog rata platila iznimno visoku cijenu upravo zato što je bila jedno od važnih područja organiziranog otpora u Istri, naglasio je predsjednik Općinskog vijeća Općine Lanišće Saša Aleksić. Ljudi su ostajali bez svojih domova, bili protjerivani, odvođeni i ubijani. Ali ono što se pokušalo uništiti - nije nestalo. Ostali su ljudi. Ostao je njihov identitet. I ostala je želja za slobodom.

- Generacije prije nas borile su se da bi ova sela imala slobodu. Naša je dužnost pamtiti prošlost, ali naša je je još veća odgovornost graditi budućnost. Budućnost Ćićarije u kojoj ćemo čuvati ono što smo naslijedili, razvijati ono što imamo i ostaviti generacijama koje dolaze, kraj u kojem vrijedi ostati, živjeti i stvarati, istaknuo je Aleksić.

Predsjednik Općinskog vijeća Općine Lanišće Saša Aleksić (Snimila Gordana Čalić Šverko)Predsjednik Općinskog vijeća Općine Lanišće Saša Aleksić (Snimila Gordana Čalić Šverko)

Susreti poput ovog u Danama, neki će reći ponavljanje povijesti, nisu muzejske vrijednosti, niti muzejski eksponati, već ulaganje u sadašnjost i u budućnost, naglasio je predsjednik Skupštine Istarske županije Valter Flego. - Na nama koji smo na bilo kojoj funkciji u javnom sektoru, ogromna je odgovornost da jako puno radimo na otvorenosti, da biramo otvorenost umjesto nacionalizma, Europu umjesto nacionalnih država, međusobno razumijevanje, uvažavanje, umjesto građenje izoliranih otoka, poručio je.

Predsjednik Skupštine Istarske županije Valter Flego (Snimila Gordana Čalić Šverko)Predsjednik Skupštine Istarske županije Valter Flego (Snimila Gordana Čalić Šverko)

Položeni i vijenci

Skupu u Danama prisustvovala je načelnica susjedne slovenske Občine Hrpelje-Kozina Saša Likavec Svetelšek s delegacijom udruge antifašista, gradonačelnici i načelnici istarskih gradova i općina, pročelnik Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije Vladimir Torbica, delegacije udruga antifašista Istarske županije, Liburnije, Opatije, Slovenskog Primorja i Postojne, predstavnici Zajednice društava Josip Broz Tito Istarske županije, predstavnici branitelja i dragovoljaca Domovinskog rata i mnogi drugi.

U prigodnom programu, vokalna skupina "Ćićke" predstavila se s bugarenjem – autohtonim načinom višeglasnog pjevanja koji se na ovim prostorima njeguje i prenosi generacijama. Nastupila je Vokalna skupina "Mići Ćići" u čijem su sastavu:Tara i Jan Cesar, Vita i Noel Šverko te Mia i Matej Šverko, koji bugarenje uče i njeguju pod vodstvom Anite Buždon. Nastupila je pjesnikinja Marija Ribarić, kao mali harmonikaš Matej Šverko te gunjci "Arkul" koji djeluju pod okriljem ŽKUD-a "Renato Pernić" iz Roča.

Uoči početka obilježavanja povijesnih obljetnica, brojne delegacije položile su cvijeće i svijeće na spomenik antifašističkim borcima i žrtvama NOB-a u Danama.

Povezane vijesti










Trenutno na cestama