(Snimila Mateja Sponza)
Danas je dostojanstveno obilježena 105. godišnjica Proštinske bune na Križu, kod Marčane, jednog od najvažnijih događaja iz istarske povijesti koji simbolizira otpor lokalnog stanovništva protiv nepravde i represije. Obilježavanje je započelo polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomenika i spomen ploče s imenima stradalih iz 1921. godine.
(Snimila Mateja Sponza)
- Događaj je to koji je duboko utkan u povijest ovoga kraja i koji danas nosi snažnu poruku o hrabrosti, dostojanstvu i otporu nepravdi. Događaj, koji će zauvijek u povijesti ostati zabilježen kao prvi ustanak protiv najrazornijeg zla koji je čovjek doživio – fašizma i nacizma. Kada govorimo o Proštinskoj buni, govorimo o vremenu u kojem je lokalno stanovništvo bilo suočeno s neizdrživim pritiscima i nasiljem kao i sa siromaštvom. I zato danas ne slavimo samo jedan događaj, već vrijednosti koje su ga stvorile i zato treba poštovati slobodu koju imamo - slobodu govora, religijske pripadnosti i slobodu odabira. Budimo ambasadori te slobode bez diskriminacije i bez osude. Budimo svoj na svome. Njegujmo tradicijske vrijednosti koje su nam usadile naše majke i bake, izjavio je na samom početku svečanosti načelnik općine Marčana, Predrag Pliško.
(Snimila Mateja Sponza)
Naime, u veljači 1921. godine na Proštini, kako se nazivaju sela iznad drage Mandalena u Općini Marčana, odvijala se poznata Proštinska buna. Bila je to borba lokalnog stanovništva protiv fašističkog terora, a odvijala se netom prije Labinske republike. Ugušena je 5. travnja iste godine i, sudeći po datumu njenog početka, to je prva pobuna u Europi protiv fašizma. Fašisti su redom terorizirali mještane Krnice, Mutvorana, Cokuni, Malih i Velikih Vareški, Pavićini, Kavrana, Peruški i ostalih mjesta, a najteže je stradalo selo Šegotići, koje su fašisti potpuno spalili. I dandanas, stotinu godina poslije, u tom su selu vidljivi tragovi fašističkog terora.
(Snimila Mateja Sponza)
- Danas smo se okupili kako bismo se s poštovanjem i zahvalnošću prisjetili Proštinske bune, događaja koji je prije 105 godina duboko obilježio povijest Istre i ostao trajni simbol otpora, dostojanstva i borbe za pravdu. U teškim vremenima nakon Prvog svjetskog rata, kada je Istra došla pod vlast Italije, mnogi su se ljudi suočili s nepravdom, siromaštvom i nasiljem. Seljaci Proštine, obični ljudi, čvrsto vezani uz svoju zemlju i svoj identitet, nisu pristali na šutnju. Ustali su protiv nepravde vođeni željom za slobodom i dostojanstvom. Njihova borba bila je kratka, ali hrabra. Iako je buna ugašena silom, a mnogi su stradali ili bili progonjeni, njihova žrtva nije bila uzaludna. Ostala je zapisana u kolektivnom sjećanju kao svjetionik otpora i podsjetnik na snagu malog čovjeka kada se suoči s velikom nepravdom, rekla je predsjednica Saveza udruga antifašista Istarske županije Ada Damjanac, dodavši kako je na nama odgovornost da čuvamo uspomenu na te ljude te da učimo iz njihove hrabrosti i njegujemo vrijednosti za koje su se borili - slobodu, pravdu i dostojanstvo svakog čovjeka.
A da se danas prisjećamo ljudi koji su u prošlosti rekli dosta, ljudi koji nisu imali puno, ali su imali ponos, poštenje, obraz i prije svega hrabrost, podsjetio je i gradonačelnik Grada Poreča, Loris Peršurić, koji je rekao da se treba boriti da ljudi ostaju ovdje živjeti - ljudi, koji trebaju živjeti ponosno, pošteno, od svoga rada i u Istri. Zahvalio se građanima, koji se iz godine u godinu prisjećaju svih tih ljudi, koji su "dali veliku cijenu" i zato ih se nikada ne smije zaboraviti jer oni koji zaboravljaju, koji se ne sjete i ne uče od povijesti, kako kaže Peršurić, nemaju ni budućnosti.
(Snimila Mateja Sponza)
Dakle, Proštinska buna izbila je kao odgovor seljaka na nasilje i nepravdu tadašnjih vlasti. Iako je buna ugušena, ostavila je dubok trag u kolektivnoj svijesti Istre i postala simbol borbe za dostojanstvo i prava običnog čovjeka.
(Snimila Mateja Sponza)
- Na ovaj se događaj prisjećamo s jednom željom da te vrijednosti prenesemo na naše mlađe generacije. Vrijednosti poput onih kada je istarskih čovjek ustao protiv nepravde, odnosno protiv tog zla - fašizma. Mislim da svaka naša obitelj, kada se prisjeća toga doba, uglavnom se prisjeća ružnog razdoblja, u kojem su se na silu mijenjala prezimena, kultura i identitet. A Istrijan je uvijek gledao, kako danas tako i prije 100 godina, da bude pošten, da radi i živi od svoga rada, da podigne djecu i obitelj, da ih školuje i da im bude bolje nego što je bilo "težacima". U to vrijeme kada nije bilo toliko informacija i medija, trebalo je imati hrabrosti - udružiti se na ovom području kako bi se zaštitilo svoje ljude od tog fašističkog terora. Mislim da mi u Istri možemo biti ponosni na te vrijednosti, da nas ne trebaju previše uzbuđivati pojedinci, koji pokušavaju mijenjati prošlost, odnosno vrijednosti naše povijesti jer toga je bilo, a nažalost, toga će i biti. Današnji je svijet sve, samo nije uređeno društvo, koje poštuje međunarodne konvencije gdje se poštuju ljudska prava, istaknuo je župan Istarske županije, Boris Miletić dodavši kako s ovim programima i svečanostima treba uvijek i iznova, ponavljati i prenositi te vrijednosti na mlađe generacije.
Obilježavanje ove obljetnice nadilazi samu svečanost - ono predstavlja priliku za promišljanje o današnjem društvu i vrijednostima, ali i za prenošenje istine o tim događajima mladima.
(Snimila Mateja Sponza)
- Proštinska buna je događaj o kojem se u modernoj Hrvatskoj premalo govori. Na ovom malom prostoru Istre u našoj su se povijesti iste godine dogodila dva značajna događaja: uspostava Labinske republike i Proštinska buna. Proštinska buna predstavljala je jasan otpor fašističkom nasilju nad hrvatskim narodom. Iako je od tih povijesnih zbivanja prošlo više od jednog stoljeća, poruke koje iz njih proizlaze i danas su aktualne. Svijet u kojem živimo ponovno je suočen s nestabilnošću, ratovima, različitim podjelama i pritiscima demokratske institucije. Te poruke, da se protiv zla treba ustati, odjekuju i danas. Pitanje je samo imamo li hrabrosti poput tih ljudi prije 105 godina. U takvom vremenu sjećanje na ljude, koji su se u teškim okolnostima usudili ustati protiv nepravde, dobiva dodatnu težinu. Njihova odlučnost podsjeća nas da se sloboda nikad ne podrazumijeva, nego da se trajno čuva kroz solidarnost, odgovornost i ustrajnost u obrani demokratskih vrijednosti i ljudskog dostojanstva, zaključio je izaslanik predsjednika Republike Hrvatske i pročelnik Kabineta Predsjednika RH, Bartol Šimunić.
(Snimila Mateja Sponza)
Ovom je svečanosti još jednom potvrđeno kako Proštinska buna ostaje trajni podsjetnik na snagu naroda kada se suoči s nepravdom, ali i inspiracija za buduće naraštaje.