Piše Tihana Tomičić
Prvi test za novog guvernera HNB-a
(Luka Antunac/Pixsell/Darko Jelinek)
Zahvaljujući ponajviše rastu investicija te osobne potrošnje, hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju ove godine već 21. kvartal zaredom, ali znatno sporije nego u prethodnom kvartalu. Državni zavod za statistiku objavio je te podatke krajem svibnja, a uskoro će se znati i podaci za prvih šest mjeseci - trend je da BDP i dalje raste, i to očekivano za 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
To je već 21. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, ali znatno sporije nego u prethodnom tromjesečju, kada je rast iznosio 3,9 posto. Rast BDP-a na godišnjoj razini od 2,2 posto je najsporiji rast od posljednjeg kvartala 2020. godine. Dakle, situacija je nešto slabija od očekivanog i projiciranog. No, s druge strane, Hrvatska narodna banka upozorava na upravo suprotno - poruka središnje banke jest da je gospodarstvo toliko snažno da počinje stvarati neravnoteže koje bi se u budućnosti mogle skupo platiti. Dok većina građana snažan rast plaća, rekordnu zaposlenost i sve veću dostupnost kredita doživljava kao potvrdu da je gospodarstvo u odličnoj formi, HNB upozorava da upravo takvo okruženje može biti početak pregrijavanja ekonomije. To je ono što je i ministar financija Tomislav Ćorić upozoravao nedavno, kad je govorio da se mora dokinuti pregrijanost ekonomije, i to novim nametima koji će pomoći da se te neravnoteže uklone.
Naime, posljednjih nekoliko godina Hrvatska bilježi stope rasta BDP-a iznad prosjeka europodručja. Rast pogoni u prvom redu osobna potrošnja, potom investicije financirane europskim novcem, masovni turizam te kontinuirani rast plaća. Više plaće znače veću kupovnu moć, ali i veću kreditnu sposobnost građana.
Banke stoga odobravaju sve više stambenih kredita, dok snažna potražnja, uz nedovoljnu ponudu stanova, dodatno podiže cijene nekretnina. Upravo tu HNB vidi najveći rizik - kad krediti rastu brže od dohodaka, a cijene nekretnina rastu brže od realne vrijednosti gospodarstva, nastaje začarani krug, koji najčešće završava krizom. To su i Vlada i HNB uočili, stoga se i mogu očekivati mjere koje će promijeniti takve trendove. To ne znači da Hrvatsku čeka recesija, niti da će BDP uskoro početi padati. Međutim, znači da sadašnji model rasta postaje sve više ovisan o potrošnji, kreditima i tržištu nekretnina, dok produktivnost i investicije u sektore visoke dodane vrijednosti ne prate isti tempo. Dovoljan bi mogao biti jedan ozbiljniji vanjski šok - usporavanje najvećih europskih gospodarstava, novi geopolitički poremećaji ili ponovno zaoštravanje financijskih uvjeta. U takvom scenariju banke bi postale opreznije pri odobravanju kredita, građani bi smanjili potrošnju, usporila bi prodaja stanova, a time i građevinski sektor, jedan od važnih pokretača domaće gospodarske aktivnosti. Posljedica bi bilo osjetno usporavanje rasta BDP-a, a Vladi rast BDP-a uvijek ostaje prioritetni zadatak jer iz toga crpi i vlastiti proračun, a time posljedično i socijalne i druge rashodovne politike.
Zbog toga HNB danas zapravo pokušava učiniti nešto što na prvi pogled zvuči paradoksalno - svjesno usporiti dio kreditne aktivnosti kako bi izbjegao mnogo ozbiljnije probleme u budućnosti. Stroži uvjeti kreditiranja i veći kapitalni zahtjevi za banke nisu znak nepovjerenja u hrvatsko gospodarstvo, nego pokušaj da se rast učini održivijim. Drugim riječima, poruka središnje banke nije da Hrvatska raste presporo, nego da raste dovoljno brzo da si više ne može priuštiti zanemarivanje rizika. Ako se današnji gospodarski zamah iskoristi za povećanje produktivnosti i ulaganja u konkurentnost, sadašnje upozorenje ostat će tek preventivna mjera. Ako se pak rast nastavi temeljiti ponajprije na potrošnji, kreditima i nekretninama, HNB-ova upozorenja mogla bi se pokazati proročanskim. HNB ima novog guvernera Antu Žigmana, pa je to također i prvi test njegovog mandata. Nažalost, uz njega nema SDP-ovog Borisa Lalovca kao viceguvernera jer HDZ nije pristao na tu političku trgovinu, pa će i odgovornost biti isključivo na ljudima u koje HDZ ima povjerenje.
