Nešto je trulo u državi susjednoj - ali ta država nije Danska, nego Bosna i Hercegovina, gdje se kuha novi bosanski lonac nakon što dolazi novi visoki povjerenik međunarodne zajednice za BiH. Kako je poznato, dosadašnji visoki povjerenik Christian Schmidt nedavno je sam odstupio, pretpostavlja se pod pritiscima Trumpove američke politike koja traži načine za novu dominaciju u »regionu«, i to putem projekta gradnje plinovoda, tzv. Južne interkonekcije, i drugih američkih projekata, koji se svode na to da su više zainteresirani za svoje ekonomske interese, nego za opstanak BiH, pa makar i po daytonskim principima - rođenima u Americi sredinom 90-ih godina. Bivši Bidenov američki veleposlanik u Bosni i Hercegovini Michael Murphy ponovo je ovih dana upozorio kako toj zemlji prijeti trajna podjela po etničkim kriterijima. Murphy je bio aktivno uključen u sve najvažnije procese u BiH, pa i donošenje zakona o Južnoj interkonekciji odnosno povezivanju plinskih mreža Hrvatske i BiH, i jako dobro razumije o čemu je riječ kad kritizira politiku aktualnog predsjednika Donalda Trumpa. Postaje jasno, međutim, da će novi visoki predstavnik biti osoba koja neće moći biti imenovana bez SAD-a, koji ne krije svoje gospodarske interese u ovom dijelu Europe. Pune suglasnosti između Trumpove administracije i drugih zapadnih država, a posebice onih iz EU-a, o novom predstavniku još nema pa se očekuje da će to biti predmetom rasprave na sjednici PIC-a upravo ovog tjedna.

Dio europske politike zastupa stav da se pozicija »visokog predstavnika« mora dokinuti, i da BiH mora hitno postati članicom Europske unije jer bi je to najbolje zaštitilo u današnjim granicama, te ujedno ograničilo utjecaje Rusije na Republiku Srpsku, te Turske na bošnjačku politiku u BiH. No, paralelno sa svim tim, hrvatska desnica traži svoje puteve utjecaja na susjednu državu i hrvatski narod u njoj - nije slučajno da je desničarski skup u Zagrebu nedavno pod patronatom Trumpove politike otvorio pitanje trećeg, hrvatskog entiteta, kad su se nakon doista više desetljeća ponovno u Zagrebu »crtale« nove granice BiH. Na tom skupu bili su i predstavnici Domovinskog pokreta, sastavnog dijela hrvatske Vlade, koji više ne kriju da žele treći entitet u BiH. Ne bi u tome bilo ništa čudno, posebno gledajući desnu poziciju DP-a, da takva ideja ne znači i poništavanje sve dosadašnje politike HDZ-a prema BiH, pa i Vladine politike - čiji je DP sastavni dio. U jednoj riječi, DP traži osnivanje onog što se nekad zvalo Herceg-Bosna, donose čak i tzv. deklaraciju o tome, a premijer Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak kako nije bio ni obaviješten o inicijativi Domovinskog pokreta za uspostavom hrvatske izborne jedinice u BiH, ocijenivši je kao pokušaj političkog profiliranja. »Priveo« je i ministre DP-a u Vladi, ali oni su mu tvrdili da nisu ni znali za deklaraciju - teško, s obzirom da je riječ o dokumentu koji je morao biti izglasan na stranačkim tijelima, i čini sastavni dio politike DP-a.

Ako je autor ove inicijative »samo« Josip Dabro, kako iz DP-a tvrde, to ne može biti moguće - ne postoji vanjskopolitička inicijativa koja nije izglasana na stranačkim tijelima. Pritom je najveći hit da se predsjednik stranke Ivan Penava, nakon objave ove nove »politike« prema BiH, novinarima prestao javljati na telefon i otišao na odmor u svoju vilu na jedan otok. I tako je Plenković opet morao držati javne lekcije svojim junior partnerima iz DP-a - rekao je kako nijedna hrvatska vlada nije učinila koliko njegova u proteklih deset godina za Hrvate u BiH, te kako je sve ovo očito samo jedan politički napor za vidljivost DP-a na temi BiH i prava Hrvata. Ali je i jasno najavio kako će se morati ozbiljno porazgovarati, kako bi se utvrdio smisao DP-ove inicijative. Objasnio im je kako za promjene u BiH nisu dovoljni samo Hrvati i Hrvatska - potrebno je da i drugi na to pristanu. U tome je cijela igra, poručuje premijer svojim partnerima iz DP-a, optužujući ih da »ima ozbiljne rezerve na njihov stil iznošenja stavova o BiH«. Kome nije jasno - DP je nakon ovoga vrlo blizu izlaznih vrata. Pitanje BiH nije neko usputno pitanje, a iskakanje junior partnera iz zajedničkog kolosijeka nije nešto što bi se u vrhu HDZ-a moglo tolerirati.

Povezane vijesti

• Ustav jedini dokazani penicilin
• Promišljena imigrantska politika
• I kad se slože - ne slože se