Jesmo li se nakon tri godine možda malo zasitili učestalih izdanja državnih vrijednosnih papira koje možemo kupovati i mi građani? To se pitanje postavlja nakon što je Ministarstvo financija objavilo konačne uvjete izdanja zadnje emisije narodnih "trezoraca" iz kojih je vidljivo da se prvi put od proljeća 2023. država nije uspjela zadužiti onoliko koliko je planirala. Tražila je 900 milijuna eura, no građani su joj odlučili posuditi tek nešto više od 600 milijuna, što je razočaravajuće niska ponuda ako se uzme u obzir da su građani u dosadašnjim serijama trezorskih zapisa već prvih dana upisa državi posuđivali i više nego što je tražila pa se nije ni trebala obraćati bankama i fondovima. A ni institucionalni ulagači ovog puta nisu bili široke ruke jer unatoč i njihovim ponudama ciljani iznos zaduženja nije ostvaren.

Činjenica je da je ulaganje u državne papire atraktivnije nego štednja u bankama zbog nešto veće kamate, no i takvo ulaganje polako gubi na atrakciji jer zarada na trezorcu je sve manja, a kamatu od pristojnih 3,75 posto iz prve emisije narodnih "trezoraca" možemo zaboraviti. To je svakako dijelom utjecalo na to da se građani polako ohlade od posuđivanja novca državi, što bi moglo stvoriti probleme Vladi koja ove godine od građana kratkoročno, odnosno upravo kroz izdanja trezoraca, planira namaknuti 5,8 milijardi eura. Država ima velike zahtjeve za zaduživanjem ove godine, iako će oni biti za 1,1 milijardu eura manje nego prošle godine, te se i dalje dijelom planira zaduživati kod građana, s tim da im treba i vratiti uloženo u trezorce, a to će je ove godine koštati 5,3 milijarde eura. Inače, ukupne otplate državnog duga u 2026. godini iznosit će 8,4 milijarde eura jer za otplatu dugoročnih obveznica, kredita i zajmova treba osigurati 2,8 milijardi eura, dok će otplate inozemnih kredita stajati 323 milijuna eura.

A možda je i država malo pretjerala s prodajom državnih papira građanima. Banke, koje ne znaju kamo će s novcem, Vlada je gurnula u drugi plan i novac zatražila od građana, što je lijepo i patriotski, no ekonomski analitičar Damir Novotny ne libi se reći da je i populistički. Ako se država već želi dopasti građanima, savjetuje joj da bi bilo bolje da narodu ponudi dionice državnih poduzeća. A ne 26 eura, koliko iznosi zarada na trezorac od 1000 eura. I druge države sa sređenim javnim financijama u EU-u također mogu prodavati dužničke papire građanima pa se ipak zadužuju kod banaka ili na tržištu kapitala kod institucionalnih ulagača.

Nadalje, državni papiri gube svu ulagačku atraktivnost u usporedbi s nekretninama, u koje Hrvati jako vole ulagati, iako najnovija istraživanja pokazuju da nam nekretnine više nisu toliko zanimljive, jer sve više ulažemo u zlato, dionice i kriptoimovinu, premda nas više od 90 posto i dalje preferira ulaganje u nekretnine. Na financijsku imovinu, pod koju ubrajamo trezorce, ali i kriptovalute, otpada nam svega tri posto ulaganja, što je možda najbolji pokazatelj koliko nam kupovanje vrijednosnih papira ipak nije toliko zanimljivo. A ni stalno posuđivanje novca, odnosno rast zaduženja u vrijeme gospodarskog rasta, analitičarima nije baš najjasnija Vladina politika.

Kažu da ekonomski uzlet treba iskoristiti za stvaranje zaliha za teška vremena, a ne za plesanje po rubu proračunskog deficita, koji samo što nije probio granicu od 3 posto BDP-a.

S druge strane, ostaje činjenica da je dio novca umjesto bankama na kamatu zaduženja, država plasirala građanima kroz prinos na trezorce. U Ministarstvu financija se nakon svakog uspješnog, pa i ovog zadnjeg neuspješnog, izdanja državnih papira vole pohvaliti kako dio državnog duga sada drže građani i još dobivaju kamatu za to. Prema najnovijim podacima, državi smo u zadnje tri godine posudili 14,3 milijarde eura, što čini 8,5 posto javnog duga i dobili 348 milijuna eura kamata. Tako je mandat novog ministra financija Tomislava Ćorića odmah počeo problemom, a trebat će se uhvatiti i u koštac s paketom besplatnih bankarskih usluga za građane jer izgleda da su banke iznašle način da zaobiđu odluku Ministarstva financija.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast