Rasprava o ograničavanju noćne prodaje alkohola traje godinama, najčešće kroz prizmu zabrana, kazni i, ponekad, suvišnog moraliziranja. No najnoviji prijedlog, prema kojem bi gradovi i općine samostalno odlučivali hoće li i u kojoj mjeri ograničiti prodaju alkohola od 20 sati navečer do šest ujutro, otvara jednu zreliju perspektivu. Umjesto jedinstvenog rješenja za sve, bez obzira na razlike između obalnih turističkih središta i kontinentalnih općina, predlaže se model u kojem se odlučivanje prebacuje ondje gdje mu je i mjesto. Na sam teren. To je, u suštini, najvažnija poruka ovog prijedloga. Lokalna samouprava najbolja je adresa za odlučivanje o ovakvim stvarima. U malim sredinama svi znaju gdje točno problemi nastaju, a gdje ih uopće nema. Gradonačelnici i načelnici svakodnevno su suočeni s konkretnim posljedicama svojih politika. Oni primaju pritužbe građana, razgovaraju s roditeljima, policijom, ugostiteljima i trgovcima.

Naprosto, ljudi na terenu najbolje znaju postoji li problem vezan uz noćnu prodaju alkohola. I koliko je on ozbiljan. Zaštita zdravlja, osobito djece i mladih, pritom je ključna. Iako je prodaja alkohola maloljetnicima zabranjena, praksa pokazuje da do alkohola nije teško doći. Noćna kupnja u lokalnoj trgovini često je najjednostavniji i najjeftiniji način. Ako bi se prodaja ograničila u kasnim večernjim i ranim jutarnjim satima, pristup alkoholu bio bi otežan. Istina, nakon osam navečer rade kafići, restorani i klubovi. No cijena alkohola u njima višestruko je viša nego u trgovini. To pak znači da bi mladi, ako ništa drugo, pili manje.

Ovdje se, naravno, ne radi o iluziji da će se konzumacija alkohola potpuno iskorijeniti. Riječ je o smanjenju dostupnosti. Javne politike često najbolje djeluju baš tako, ne kroz apsolutne zabrane, nego kroz stvaranje okvira koji otežava rizična ponašanja. Ako je teže i skuplje doći do alkohola u kasnim satima, dio pretjerivanja jednostavno će izostati. A svaka čaša manje, osobito kod mladih, nije nebitna. Ne smije se zanemariti ni aspekt sigurnosti u prometu. Velik broj nesreća i dalje je povezan s alkoholom. Posebno su rizični sitni noćni sati, vikendi i razdoblja proslava. Ograničavanje noćne prodaje u trgovinama može pridonijeti smanjenju ukupne potrošnje, a time posredno i broja prometnih nesreća. Ne treba gajiti iluzije da je to čarobno rješenje, ali je ipak legitimno očekivati da će se time dio incidenata spriječiti.

Naravno, svaka rasprava o ovoj temi neizbježno otvara pitanje turizma. Ima mjesta na obali gdje zabava traje cijelu noć i gdje je noćni život dio identiteta i ponude. U takvim sredinama nagla i rigidna ograničenja mogla bi imati negativan učinak. No baš zato je važno da odluku donosi lokalna samouprava. Tko bolje od nje zna koliko je noćna prodaja alkohola povezana s turističkom ponudom? Tko bolje razumije ravnotežu između zarade i bijesnog pretjerivanja.

Uostalom, Hrvatska nije samo turizam. Postoje brojni gradovi i općine u kojima turizam nema nikakvu ili ima zanemarivu ulogu. Tamo argument o zaštiti turističke ponude jednostavno ne stoji. Ondje je pitanje noćne prodaje alkohola isključivo pitanje zdravlja građana, sigurnosti i kvalitete života. Ako lokalna vlast procijeni da ograničenje može donijeti korist, zašto joj to pravo uskratiti? Prijenos ovlasti na lokalnu razinu ne znači nametanje zabrane, nego davanje mogućnosti. Netko će je iskoristiti, netko neće. Baš u toj fleksibilnosti leži snaga prijedloga. Središnja država postavlja okvir, ali ne propisuje jedinstveno rješenje za sve. Time se poštuju razlike među sredinama i potiče odgovornost lokalnih vlasti. Ova tema ne bi smjela postati ideološka bojišnica. Ne radi se o puritanizmu ni o napadu na poduzetništvo, nego o traženju ravnoteže. Ograničenje noćne prodaje alkohola u trgovinama nije zabrana druženja, niti zabrana rada ugostiteljskih objekata. To je pokušaj da se smanji šteta koju prekomjerna konzumacija alkohola ostavlja na pojedince i društvo. Lokalne zajednice dovoljno su zrele da same odluče što je za njih najbolje. Jer najrazumnije odluke često se donose ondje gdje se njihovi učinci najjasnije vide. U gradovima i općinama, među ljudima koji s tim odlukama žive svakog dana.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast