Notorna je činjenica da Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane za vlastite potrebe, ali ono što proizvedemo ipak zadovoljava najviše svjetske standarde kvalitete, poput naše mesne industrije. Iako i u proizvodnji mesa nismo samodostatni, kao ni u proizvodnji voća i povrća, naši mesni proizvodi, s druge strane, vrlo lako pronađu put na inozemna tržišta zbog već spomenute kvalitete. I to unatoč niskoj samodostatnosti, nedostatku kvalificirane radne snage, stranoj konkurenciji i sve češćim zaraznim bolestima životinja. Hrvatska mesna industrija se pored svih nedaća pokazala ne samo jako žilavom nego i sposobnom za nova ulaganja i zadovoljavanja najviših standarda proizvodnje "od polja do stola".

U nedovoljno dostatnoj hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji, mesna industrija pokazala se i kao jedna od naših najjačih prerađivačkih industrija, a čak je pridonijela i razvoju hrvatskog tržišta kapitala. Naime, punih deset godina na Zagrebačkoj burzi nismo imali priliku vidjeti ni jednu javnu ponudu dionica (IPO), da bismo prošle godine imali čak tri, među kojima i Žita iz Osijeka, obiteljske tvrtke koja je odlučila izaći na burzu, a danas predstavlja vodeću prehrambenu kompaniju u Slavoniji. Uspješna poslovna aktivnost postoji i među prehrambenim kompanijama, pa je tako Podravka na ljeto 2024. kupila tvrtke iz agrobiznisa Fortenove. Tim potezom domaće poljoprivredne tvrtke ostale su u hrvatskim rukama, a koprivnička kompanija najavljuje daljnja velika ulaganja od 200 milijuna eura u projekte ratarstva i stočarstva do 2030. I ostale prehrambene kompanije najavljuju ulaganja i širenje kapaciteta tako da je budućnost proizvodnja hrane u Hrvatskoj osigurana, ali još uvijek nedostatna. Odnosno, proizvodimo malo, ali kvalitetno. Stoga nas ne treba čuditi da u trgovačkim lancima ponekad ne možemo pronaći domaći krumpir, ali možemo onaj iz Egipta ili Francuske. Dovodimo se u komičnu situaciju da nam nekadašnja seljačka hrana, poput čvaraka, postaje nedostupna delicija, kao i mladi luk, koji svakog Uskrsa postaje simbol poskupljenja i nedostatne poljoprivredne proizvodnje. Prema službenim statistikama, domaćom proizvodnjom krumpira možemo pokriti tek 58 posto godišnje potrošnje, mlijeka 45 posto, a voća jedva 38 posto, sve ostalo moramo uvoziti. Tako da izvozimo malo, a kvalitetno, a uvozimo sve i svašta, ponekad i bez sanitarne kontrole. Samodostatni smo u proizvodnji jaja, a kod uljarica i žitarica proizvodimo više nego što nam treba. Ukratko, ono što građani najviše troše, to najviše godinama i uvozimo - meso, posebno svinjetinu, sve više pekarskih proizvoda, pića, alkohola, octa, stočne hrane, povrća, kaže savjetnica za poljoprivrednu i prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić i podsjeća da nam je od ulaska u EU uvoz porastao za 4 milijarde eura, na 6,4 milijarde.

Na nedavno održanoj konferenciji o mesnoj industriji u organizaciji HGK-a, kao jedan od razloga smanjene dostatnosti kod mesa spomenuta je i povećana potrošnja. Za to je dijelom sigurno zaslužna turistička sezona, no unatoč povećanoj konzumaciji mesa ostaje porazna činjenica da 270 tisuća Hrvata ne može priuštiti obrok s mesom svaki drugi dan. Prema istraživanju koje su proveli magazin "Ja trgovac" i agencija Hendal iz 2024., meso svaki dan jede 25 posto Hrvata, ali sve manje skupe teletine, a sve više jeftinijih mesnih pripravaka poput hrenovki ili mljevenog mesa, s tim da je učestalost konzumacije mesa porasla u odnosu na prijašnje istraživanje iz 2022. godine. Pri tom se povećao broj onih koji meso jedu svaki dan, a smanjio broj onih koji ga jedu nekoliko puta tjedno. S obzirom na inflaciju i visoke cijene najpopularnije su piletina i svinjetina, dok teletinu kupuje tek sedam posto građana, puretinu bira tri posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj. No, pitate li građane koje im je meso najdraže, dobivaju se drugačiji podaci – janjetinu bi jelo 12 posto ljudi, a teletinu 18 posto, no ne mogu si je priuštiti jer im je preskupa. Kao što je ljetovanje na hrvatskoj obali prosječnom Hrvatu sve skuplje i nedostupnije, tako nam je i naše kvalitetno meso, izgleda, namijenjeno samo za izvoz, za bogatije potrošače.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast