I ovog ćemo prosinca potrošiti rekordan iznos na blagdansku, uglavnom nepotrebnu kupovinu jer smo kulturološki skloni potrošnji i pokazivanju onoga što smo kupili pa ta, inače ekonomski poželjna, potrošnja postaje konzumerizam, odnosno nepotrebna i prekomjerna kupovina iznad naših mogućnosti, upozorava nas potpredsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize Emil Pavić u današnjem intervjuu i napominje da ta prekomjerna potrošnja nas pojedinaca, ali i države, ujedno potiče inflaciju. S obzirom na to da nam gospodarski rast leti na krilima potrošnje, zadnjih nekoliko godina bilo je nekako neumjesno upozoravati na konzumerizam jer je netko mogao pogrešno zaključiti da ćemo zaustaviti gospodarski rast ako smanjimo pretjeranu potrošnju. No, potrošnja nije samo "peglanje" kartica u trgovačkim centrima, kako je mi Hrvati doživljavamo, nego i štednja i ulaganje kapitala, a ne nepotrebno gomilanje dobara koja uglavnom ne služe ničemu. Problem je što smo u tranziciji kapitalizam shvatili – i još ga uvijek tako shvaćamo – isključivo kroz potrošnju i kreditnu karticu i došao nam je k’o kec na desetku da konačno izliječimo sve naše frustracije iz ere jednodnevnih izleta u Trst s crvenim pasošem. Činjenica je da potrošači u kapitalizmu imaju po nekoliko kreditnih kartica, a u Sjedinjenim Državama još toliko hipoteka na kuću, uz nezaobilazni studentski kredit, no s druge strane, potrošači u tom istom kapitalizmu imaju i ušteđevinu, kapitaliziranu mirovinsku štednju, police životnog osiguranja, a financijski pismeniji ulažu u državne vrijednosne papire što je i kod nas postala investicijska moda i primjer kako se pametno može uložiti novac posuđujući ga državi uz kamatu. Sve je to kapitalizam, a ne samo kupovina kojom ćemo susjede učiniti ljubomornima.

Tako se kapitalizam u Hrvatskoj sveo na natjecanje u potrošnji, što su trgovci i država odavno primijetili, ali mudro šute. Pogotovo država, koja kroz našu sumanutu potrošnju dio dobiva zahvaljujući PDV-u, a kako pretjerana potrošnja potiče inflaciju, eto još većih prihoda u proračun! Ne kaže se zaludu da je jedini dobitnik inflacije (i konzumerizma) državna blagajna. U Vladi se razvesele svaki put kad Državni zavod za statistiku objavi da nam potrošnja, odnosno promet u maloprodaji, raste iz mjeseca u mjesec, evo već 31. mjesec zaredom, a posebno kad se na statističke podatke doda komentar da "rast potrošnje ukazuje na stabilan rast gospodarstva". Budući da je potrošnja u Hrvatskoj postala ne samo dio naše osobnosti, nego i hvalevrijedna navika koju država jako cijeni, upozorenja o lošim stranama konzumerizma postaju deplasirana, pa čak i nepristojna, jer se pojam potrošačkog društva automatski povezuje s pojmom države blagostanja. Iako se i u kapitalizmu može živjeti asketski, podsjeća Pavić, i ne mora se nositi markirana odjeća da bi se pokazalo da se ima i da se troši. Koliko je potrošačka psihologija krda u nas otišla daleko, najbolje je pokazao tužan primjer ismijavanja djece iz rujna 2017. u jednom splitskom vrtiću i to zato što nose odjeću kupljenu u Lidlu, pa su ih zbog toga druga djeca posprdno nazvala "lidlićima".

S obzirom na to da su naziv smislili roditelji snobovi (teško da su ga smislili mališani u vrtiću) koji su pogrešno shvatili kapitalizam i potrošnju, postavilo se pitanje možemo li djecu zaštititi od konzumerizma ili ćemo odgojiti generaciju snobova. Valjda će uvođenje predmeta financijska pismenost mlađe naraštaje naučiti kako se upravlja novcem i štedi i utuviti im u glavu da se ljudi ne dijele po onome kakvu odjeću nose. Pavić kaže da nam kapitalizam daje slobodu da više ulažemo i štedimo, a manje trošimo. No, rijetki su oni koji su se uspjeli oduprijeti konzumerizmu jer smo po prirodi hedonisti. To nas je pak dovelo do konformizma, tj. prihvaćanja ponašanja iz spekulativnih ili oportunističkih razloga koje društvo nametne, poput impulzivne kupovine. Konzumerizam tako postaje pogonska snaga ideologije kasnoga kapitalizma, navodi se u znanstvenom radu "Potrošačka kultura i konzumerizam" Instituta "Ivo Pilar" i dodaje da u svakodnevnom životu predstavlja "izraz trijumfa ekonomskih nad društvenim vrijednostima".

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast