Otkako je Vlada u proljeće prošle godine podigla plaće zaposlenima u javnom sektoru, uz stalno povećanje minimalca koje se najavljuje i za iduću godinu, povišeni tonovi na relaciji Vlada - Hrvatska udruga poslodavaca postaju sve češći, a svoju su kulminaciju dosegnuli premijerovim izvješćem o stanju nacije u kojemu se obrušio na poslodavce, optuživši ih da ne pokazuju društvenu odgovornost, a slično je ponovio i u razgovoru za Hrvatski radio. Vlada je tako odlučila zauzeti čvrst stav prema poslodavcima, bez popuštanja na niz upozorenja HUP-a o tome da će daljnje povećanje minimalne plaće negativno utjecati na zapošljavanje i investicije i da privatni sektor ne može pratiti rast plaća u javnom sektoru, za koje HUP kaže da su povećane političkim dekretom, a ne na temelju ostvarenih rezultata i produktivnosti kao u privatnom sektoru.

Premijer je tako konačno odlučio odgovoriti na stalne prozivke HUP-a o tome da rast plaća u Hrvatskoj ne prati konkurentnost ekonomije i da smo rekorderi u Europskoj uniji po masi plaća koje se isplaćuju iz državnog proračuna za javni sektor, no pri tom baš i nije birao riječi. Inflaciju je nazvao hrvatskim proizvodom koju "generiraju hrvatski gospodarski subjekti i akteri", a jezikovu juhu dobila je i Hrvatska narodna banka koja bi trebala pratiti razinu cijena. Tvrtke iz realnog sektora optužio je da ne pokazuju društvenu odgovornost, direktore najvećih kompanija da su iskoristili situaciju za povećanje profita, a veledrogerije da unatoč nepodmirivanju obveza (od strane države za lijekove bolnicama) nijedna ne bilježi gubitke, nego enormne prihode i na kraju zaključio da samo Vlada brine o interesu svih, a svi ostali o svom interesu.

Nije trebalo dugo čekati reakciju udruge poslodavaca. Već u petak poslijepodne redakcijama je stigao poziv za konferenciju za novinare na kojoj će po tko zna koji put HUP upozoriti da treba prestati s "umjetnim i naglim povećanjem troška rada", ponavljajući mantru da nam je profitabilnost po zaposlenom znatno ispod prosjeka Europske unije. A istoga dana medijima su poslali i analizu u kojoj još jednom upozoravaju da svaka šesta tvrtka planira smanjiti broj radnih mjesta ako dođe do rasta minimalca jer im je to neodrživo. A što bi tek rekli da im kao u Sloveniji Vlada naredi isplatu božićnice.

I sad se postavlja pitanje tko je u pravu - Vlada, koja "jedina brine o interesu svih" i želi radnicima povećati minimalnu plaću, ili poslodavci koji upozoravaju da je to neodrživo na duge staze i da bi bilo bolje rast minimalca vezati uz inflaciju ili rast produktivnosti. I pri tom i jedni i drugu mašu analizama i postotcima i međusobno se optužuju. Posebno po pitanju inflacije, za koju Vlada optužuje velike tvrtke da su je potaknule jer su stalno povećavale cijene kako bi iskoristile potrošnju potaknutu obiljem novca koji im je Vlada donijela iz EU-fondova. A poslodavci pak optužuju upravo Vladu da je podizanjem plaća bez realne osnove potakla potrošnju, a s njome i inflaciju. I ni jedni ni drugi ne žele odstupiti ni milimetra u smislu kompromisa i postizanja dogovora; Vlada je odlučna podići minimalac, a udruga poslodavaca širiti paniku da će to dovesti do gašenja radnih mjesta. S tim da će u ovom prepucavanju najlošije proći zaposleni u javnom sektoru kojima država nudi rast plaća u idućoj godini od svega jedan posto, a oni su tražili 12 posto. Nakon što im je prije godinu i pol plaće nerealno podigla za prosječnih 13,5 posto, sada im poručuje da trebaju imati osjećaj za realnost.

Vlada je tako poslodavcima odlučila sasuti u lice sve što ih ide jer je činjenica da je predugo šutila na stalne HUP-ove prozivke o negativnom utjecaju pojedinih Vladinih politika na gospodarska kretanja. U HUP-u se možda ne usude jasno reći da bi bez pojednih Vladinih odluka rast BDP-a bio veći, ali zato bivši predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić kaže da bi hrvatsko gospodarstvo, sve i da nemamo Vladu i njezine politike, po inerciji ostvarilo rast od 1,8 do dva posto. Ako nam gospodarstvo raste stopom od oko 3,3 posto, lako se da izračunati koliko tog rasta otpada na Vladine politke. Pri čemu na EU-fondove otpada više od dva posto rasta BDP-a.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast