Za najveći broj djece i roditelja jučer je bio zadnji dan ljeta. Školska zvona označila su početak nove školske godine, što za učenike svih uzrasta znači povratak u klupe. Novu školsku godinu obilježili su incidenti u Zagrebu gdje lokalna vlast nije uspjela završiti sve radove u školama pa su roditelji ogorčeni, ali i masovan pad broja učenika i razrednih odjela, posebno u malim područnim školama. Prema jednom od tih podataka, u čak 33 male područne škole u Dalmaciji uopće ove godine nema prvašića. Nije puno bolje ni u urbanim područjima - u klupama Primorsko-goranske županije 92 prvaša je manje nego prošlog rujna. Najveći manjak bilježi osnovnoškolski sustav, koji bilježi ukupno 207 učenika manje u odnosu na prošlu školsku godinu.

Neprestano se, iz godine u godinu, ponavljaju podaci o toj demografskoj katastrofi. Stvar ne spašava ni osnivanje Ministarstva demografije - pitanje je, štoviše, gdje je ministar demografije Ivan Šipić, kad je zadnji put viđen u javnosti i što je novo osmislio i predstavio u zadnjih šest mjeseci?! Obrazovni sustav mora biti supstancijalno povezan s demografskim politikama države, ali evo, ministra Šipića nema ni od korova. Zadnji put je viđen u Sinju na nekom protokolu, ali valjda se samo uklapa u prosjeke pojavljivanja drugih DP-ovih ministara i čelnika (s izuzetkom ministra gospodarstva Ante Šušnjara). Valjda je i to razlog što je DP danas na - 1,5 posto podrške.

S novom školskom godinom pitamo se i što je novo u školskim programima - primjerice, tek će danas biti predstavljen novi zagrebački program pod nazivom »Sveobuhvatna seksualna edukacija u lokalnom kontekstu«. Na konferenciji će Grad Zagreb prvi put predstaviti konkretne planove za uvođenje seksualne edukacije u škole u sklopu novog predmeta zdravstvenog odgoja i obrazovanja. Uz to, bit će predstavljena iskustva Švedske i talijanske regije Emilia-Romagna, gdje se ovakvi programi već godinama uspješno provode. No, tek u dijelu škola i tek za dio generacija. To još nije hrvatski standard.

Kad je o »razvoju budućnosti« riječ (a neki univerziteti već imaju i posebne odjele za budućnost, primjerice Sveučilište u Rijeci), o umjetnoj inteligenciji, primjerice, učit će tek najmanji dio đaka. Ponosno je objavljeno da će učenici petog i šestog razreda osnovne škole od ove školske godine moći uključiti u izvannastavnu aktivnost »Umjetna inteligencija«, za koji je program razvila Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET. Cilj je razviti učeničke kompetencije potrebne za razumijevanje umjetne inteligencije (UI), susrest će se s pojmovima digitalnog bontona, digitalne odgovornosti, digitalnog građanstva, etičke upotrebe umjetne inteligencije - dobit će korisne informacije o tome kako zaštititi osobne podatke, kako prepoznati rizične situacije i zlouporabe alata UI za prepisivanje ili manipulaciju sadržajem, doznat će sve o lažnim identitetima, lažnim vijestima itd.

No, ne bi li svi učenici trebali o tome učiti?! Djeca danas koriste UI za sve, za svaki esej, svaku zadaću, svaki odgovor na pitanje koje im profesor može potencijalno postaviti - i umjetna inteligencija je u tom smislu njima vrlo korisna, uči ih novom načinu učenja. Jer čak i uz korištenje UI-ja nešto se nauči. Ali u hrvatskim školama o tome neće učiti učenici završnih razreda osnovne škole, a valjda ni srednjoškolci. Postavlja se pitanje koliko su školski programi zastarjeli, pogotovo ako znamo da će i ovo biti tek - izborni predmet. S druge strane, tromi hrvatski školski sustav dodatno usporavaju i sami nastavnici. U pokušaju da provede reformu s modularnom nastavom, Vlada se sudara s nezadovoljnim sindikatima koji odbijaju provesti reformu - jer škole nisu pripremljene.

Pa tko radi u školama - valjda oni sami. I tako ukrug, ali dobro znaju da povećanje plaće od 10 posto očekuju, jer inače idu u štrajk. Kad se podvuče crta, počela je nova školska godina u prilično istim, starim uvjetima. Samo s dodatnim sigurnosnim rizicima, s obzirom na to da dobar dio škola nije riješio i taj problem, nakon užasnog incidenta krajem prošle godine kad su djeca nastradala u školi u Prečkom.

Povezane vijesti

• I 2025. u spirali
• Rekonstrukcija koalicije
• Globalno i lokalno – politika bez srama