piše zlatko crnčec

Thompson protiv skupe palačinke

(Snimio Sanjin Strukić / Pixsell, Davor Kovačević)

(Snimio Sanjin Strukić / Pixsell, Davor Kovačević)


Ljeto koje je obilježio Thompson. Tako će vjerojatno neki budući povjesničar okarakterizirati srpanj i kolovoz 2025. godine. Odnosno, ne samo Thompson, nego i sve ono što je proizašle iz njegova dva koncerta. Ponajviše povratak ideoloških ratova i prijepora koji su u Hrvatskoj bili uvijek prisutni, a sada su čini se dostigli vrhunac kakav nije postojao ni u vrijeme rušenja komunizma s početka devedesetih.

Pa su tako s prvih minuta televizijskih dnevnika, naslovnica dnevnih novina i tekstova s vrha portala nestale uobičajene ljetne teme kao što je recimo broj turista na Jadranu. Popunjenost turističkih kapaciteta i njihova usporedba s prethodnim godinama dominirali su dosad ljetnom medijskom i društvenom scenom. Prošlih se godina ne bi dogodilo da u drugi plan dođu informacije da se solidan broj Nijemaca odlučio ovo ljeto provesti u svojoj domovini. Ima takvih analiza, ali što je to u usporedbi s time koliko je trajala evakuacija sa sinjskog Hipodroma nakon Thompsonovog koncerta. Ili što je pjevala Torcida nakon što je na Poljudu nestalo struje. Ni činjenica da se i u manjim dalmatinskim mjestima za palačinku s nutelom mora izdvojiti najmanje pet eura teško nalazi svoje mjesto u javnosti koja pozorno prati medijsko šaketanje oko interpretacije ZDS-a na HOS-ovoj majici. Nakon onih stotina tisuća ljudi na zagrebačkom Hipodromu na javnu su scenu izmilili deseci radikala, čudaka i egzibicionista svih političkih uvjerenja. Od onih koji traže da se ZDS potpuno normalizira i prihvati kao što je u Kijevu prihvaćen pozdrav "Slava Ukrajini", pa do onih koji već samo što ne traže politički azil u ostatku EU-a u strahu od nadiruće ustašizacije u Hrvatskoj. Traje borba nesmiljena, politička i medijska.

Izgleda, međutim, da je Thompson i sve što se oko njega događa za neke postao malo previše. Pa je tako, kao svojevrsna zamolba da se malo smanji doživljaj oko HOS-a i ZDS-a, u javnost izašlo i priopćenje dijela udruga veterana Domovinskog rata i ravnatelja Memorijalnog centra Domovinskog rata Ante Nazora. Oni tako zamjeraju navijačima Hajduka da su u Kninu prilikom proslave 30. obljetnice Oluje nosili samo zastavu HOS-a koji u toj akciji nije ni sudjelovao, a ne elitnih gardijskih brigada koje su podnijele najveći teret oslobođenja zemlje. A u tjedniku Nacional izašao je i intervju s dubrovačkim HDZ-ovim gradonačelnikom Matom Frankovićem koji također naglašava da treba paziti da se uloga HOS-a u Domovinskom ratu ne smije poistovjećivati s ZDS-om tijekom Drugog svjetskog rata. Koliko će biti uspješna ova akcija vraćanja duha u bocu, ostaje za vidjeti.

Bit će sve ovo što se događa u zadnjih mjesec i pol i jedan društveno sociološki eksperiment – koliko dugo Hrvate može držati rasprava o ovim ideološkim prijeporima. Nije, naravno, Hrvatska ovdje nikakav izuzetak. Svaka zemlja koja je imala građanski rat kakav je ovdje bjesnio od 1941. do 1945. i danas se nosi s njegovim posljedicama. Nešto slično imale su i Grčka i Španjolska. I tamo svako malo izbije žestoka politička svađa koja svoj izvor ima u sukobu koji se dogodio prije osamdesetak godina. Bude to čak i punio žešće nego što to biva u Hrvatskoj. Čak i frka nakon Thompsona mlaka je vodica prema onome što se zna događati na iberijskom poluotoku.

Za očekivati je da će lijeva oporba pokušati razvući teme koje je nametnulo Thompson kroz što duže razdoblje. Ako je moguće i do sljedećih parlamentarnih izbora. I tako na birališta pokušati dovući baš sve svoje birače koje je privremeno eutanazirala politika Andreja Plenkovića. I 2016. i 2020. i 2024. dobar je dio njih naprosto ostao doma na dan izbora. Ljevica će stoga i dalje inzistirati na opasnost od ustašizacije ne bi li tako galvanizirala svoje uspavane birače. Međutim, ako brojke od turizma ne budu baš tako dobre i ako cijene nastave divljati, fenomen Thompson bi ipak mogao pokleknuti nad posljedicama ovih procesa. Pa će se u prvi plan medijske, društvene i političke rasprave ipak vratiti manjak prihoda od turizma i koliko košta gorivo i štruca kruha. I zašto je dio Nijemaca ove godine pet eura za palačinku s nutelom plaćao u motelu na nekoj svojoj planini. A ne na nekoj jadranskoj rivi. Thompsonovo ljeto možda ide svome kraju.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Trenutno na cestama