Iako su se banke prilikom izdavanja narodne obveznice i narodnih trezoraca ponašale kao da ih se to ne tiče, odaziv građana za kupnjom državnog duga bio je sjajan, a zajedno s nedavnim izdanjem tromjesečnih i jednogodišnjih trezoraca, građani su državi kroz četiri emisije državnih vrijednosnica posudili pristojan iznos od oko 4,1 milijardu eura, a u Ministarstvu financija ne skrivaju namjeru da se građanima plasira do 10 posto ukupnog javnog duga, s trenutnih 6 posto. Već smo pisali o tome da Hrvati vole posuđivati državi, što dokazuje i interes za kupnjom državnih papira koji nije jenjavao iz izdanja u izdanje, a tijekom kojih su građani sa svojih tekućih i žiro računa – ali i iz čarapa i madraca – bankarima pred nosom novac odnosili državi.

Jesu li se banke preračunale po pitanju interesa građana za kupnjom državnog duga - s obzirom na to da su kategorički odbijale podići kamate na štednju, a tijekom najžešće inflacije čak ih držale na pozitivnoj nuli – ostaje veliko pitanje, no činjenica je da je nešto banke natjeralo u akciju. Nakon što su kamate na jednogodišnje oročene depozite bile sramotno neatraktivne, između jedan i dva posto, a država narodu ponudila 3,75 posto, evo, javile se i banke. I to njih dvije – Addiko i Erste - pa sad i one najednom nude primamljive kamate na štednju od čak 3,6 posto. Banke su, ustvari, čekale da država prva testira potencijal građana za ulaganja pa kad se pokazalo da takvog potencijala itekako ima u 36 milijardi eura štednje koliko Hrvati drže u bankama, odlučile i banke otkinuti dio kolača. Ili su možda odlučile zaustaviti odljev štednje u državne ruke?

Sad se pak postavlja pitanje kome će građani posuditi novac – državi ili bankama. I to je ono čega se bankari najviše boje. Poput komunističkih partija u istočnoeuropskim državama koje su unaprijed znale da će izgubiti prve višestranačke demokratske izbore početkom 90-ih (osim u Srbiji i Mongoliji). To ne znači nužno da građani ne vole banke, ali je činjenica da su nekim svojim potezima razljutile građane, odnosno klijente. Nakon što je obznanjeno da su u prva tri mjeseca ove godine nit’ orale, nit’ kopale ostvarile čak 37 posto veću dobit nego u isto vrijeme lani, jer im HNB plaća kamatu na držanje viška likvidnosti, banke su bez da su okom trepnule najavile povećanje naknada za svoje postojeće (i izmišljene) usluge, a obrazloženje je da ih nisu dugo podizale. Vjerovali ili ne. A istodobno ne žele spustiti kamate na kredite.

Banke izgleda nisu očekivale da će ipak toliko novca otići u državne dužničke papire, a onda je uslijedio novi šok – država planira još jače angažirati štednju građana za svoje potrebe za zaduživanjem jer je prema službenim statistikama »samo« 39 posto štednje na tržištu kapitala, ostalo je u depozitima. I madracima. Signal dovoljan bankama za uzbunu. Tu država ne namjerava stati - narodu uskoro želi ponuditi i obveznicu na deset godina, a čak se razmišlja i o tome da građani ulažu u dionice državnih poduzeća. Dakle, svugdje samo ne u banke.

Bankama je još jedna neugodna vijest nedavno stigla iz Frankfurta, a nakon što je Europska centralna banka konačno odlučila sniziti ključne kamatne stope s 4 na 3,75 posto pa će im HNB sada nešto manje plaćati držanje viškova likvidnosti, iako će banke tako i dalje zarađivati bez oranja i kopanja. A ta je kamata i dalje veća od kamata koje nude građanima na štednju. Ukratko, banke su pod pritiskom da povećaju kamate na štednju, a istodobno snize kamate na kredite.

Banke su imale više nego dovoljno vremena da se približe klijentima i svoje financijske proizvode učine atraktivnima za građane, jer su državna izdanja dužničkih papira u 30 i nešto godina samostalnosti krenula tek prošle godine, a banke se ponašale kao monopolist na tržištu jer su jedine imale novca posuđivati državi. Sada su dobile konkurenciju u građanima koji doslovce hrle posuđivati domovini. S kamatama na štednju koje su otprilike na istoj razini kao i prinosi na državne »narodne« papire, banke će teško pridobiti povjerenje štediša. Ostaje im jedino ponuditi kamatu veću od one koju nudi država. Tako su banke u Hrvatskoj konačno dobile konkurenciju, ostaje za vidjeti kako i čime će se boriti za štednju građana.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast