piše ian tataj

Kulturna restauracija: Vjera u umjetnost

(Arhiva Glasa Istre/Unsplash)

(Arhiva Glasa Istre/Unsplash)


Dok mnogi čekaju nedjeljno uskrsnje papinsko obraćanje "Urbi et orbi" kršćanskom svijetu, razmotrimo na tren odnos kulture i vjere. Htjeli ili ne htjeli, poštivali ili ne poštivali, vjerovali ili ne, velikim je dijelom naše civilizacije; naše same kulturne baštine, Kršćanstvo, ilitiga naprosto duhovnost. Raniji umjetnici, činitelji i predstavnici mnogih kulturnih branši, de fakto, ako ne de jure, morali su ispoljavati u svojem opusu barem semblancu, privid iskrene vjere, ako nije bilo dovoljno da svojim djelima javnost pozivaju na nju. Svi su oni bili na platnoj listi, a najbogatije institucije i mecene, bili su, ako ne Crkva, oni koji su ju promicali.

Tako su, kroz dugi srednji vijek, u Istri i Europi, sva velika umjetnička i arhitektonska postignuća, romaničke i gotičke crkve i katedrale, freske, diptisi i triptisi, pjesme, himne, statue i sve ostalo što nije proizvedeno od strane pučkih umjetnika (a i njihova djela u većini), bili svi redom inspirirani i inspirirali na vjeru. Renesansni velikani, pa i oni barokni i klasicistički, najvelebnija su svoja djela bazirali na scenama iz Biblije, života Isusova, i tako dalje. Upitati privatno jednog Michelangela, Berninija ili Bacha što o tome svemu misli, možda bi rezultiralo velikim iznenađenjem, ali na površini, njihova postignuća slave duhovnost.

Današnji umjetnik može se komotno identificirati kao ateist, agnostik, skeptik, pa čak i sotonist, ili "brijač" mnogih "brija". To jest jedno od "postignuća" modernog, demokratskog društva – u načelu: živi i pusti živjeti – misli i pusti misliti, brij i pusti brijati.

No što je s današnjim vjernicima koji su ujedno umjetnici; koji i dalje stvaraju zanošeni svojom vjerom? Ta nisu svi umjetnici renegirali Krista, niti je baviti se umjetnošću ekskluziva jedne ili druge strane.

Od onih koji i dalje stvaraju, poput onih ranih umjetnika, slike i pjesme koje slave vjeru (tu gledam i na kršćanski rock i metal), do onih koji stvaraju sasma nepovezana djela, ali vjeruju, iznenadili bismo se kada bi se, barem u Istri, spoznalo da su oko 50 posto, vjernici. Lako je reći da su se ukusi promijenili, i da više nije potrebno ili unosno proizvoditi umjetnost s duhovnim motivima, ili pak suditi da je umjetnost u nekoj mjeri nekompatibilna s vjerom – slično argumentu da duhovan čovjek ne bi trebao biti biznismen (jer kako osoba koja zarađuje može biti i dobar čovjek?), primjerice.

U tom kontekstu, razlažem misao Marka Pandurevića, biznismena, vjernika i pjesnika, koji živi na relaciji Rijeka – Krnica, i koji se prije točno 15 godina priključio akciji "Hvala ti moj dobri anđele", za pomoć tjelesnim invalidima, tako što je izdao zbirku "Put muka Kristovih: Čovjek i Bog iz Nazareta", kao poeta, a kao stručnjak i poduzetnik uspješno je vodio i vodi tvrtku koja zapošljava na stotine ljudi. On smatra da je dobrota intrinzični dar čovjeka, i da mu vjera pomaže da izvanjski djeluje pozitivno na svim poljima. Vjera je njemu inspiracija za sva njegova djelovanja, a ovako objašnjava kako je postao pjesnik: "Poezija je u meni, pogotovo ona duhovna, svo vrijeme, i samo je čekala moment da se ostvari i to se, Bogu hvala i dogodilo."

Nije li esencija umjetnosti inspiracija i strast, pa otkud god ona dolazila; od vanjskog, unutarnjeg, taktilnog, idejnog svijeta, ili Duha Svetog? A ako ništa, i ako se nema vjere u Boga, može imati vjeru u umjetnost, koja će uvijek podati - u svakom žanru ponešto.

Tako, kad smo već u ovim razmatranjima, baš u tjednu u kojem se iščekuje najveće misno slavlje Kršćanstva, u Puli se desilo jedno drugo "uskrsnuće", a to je restauracija pulske katedre Čakavskog sabora. Čitav se niz akademskih glava, našao u dvorani Društva hrvatskih književnika, da bi se izglasao novi statut, ciljeve, i u konačnici, predsjedništvo novog-starog ogranka institucije. Kao feniks, izrasla je iz pepela ta katedra koje 30 i više godina u epicentru znanosti i znanja, nije bilo. Je li se to desilo u ovo doba slučajnosti radi, ili posredstvom Duha Svetoga, nije jošte razjašnjeno...

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum