piše dražen katalinić

Maštoviti zakonodavac

Dražen Katalinić, Ilustracija  (Snimio Davor Kovačević, Pixabay)

Dražen Katalinić, Ilustracija (Snimio Davor Kovačević, Pixabay)


Na pomisao uvođenja novog poreza svakom se normalnom čovjeku diže kosa na glavi. Na sreću, ne uvodi nam se novi porez, a i ministar financija Marko Primorac nedavno je kategorički poručio da ove godine uvođenja novih poreza biti neće.

Ali potkrao se jedan namet koji je prošao ispod radara, a to je porez na kuće za odmor. Dosad ovaj porez gotovo da i nismo primjećivali jer je bio prihod središnje države, odnosno državnog proračuna, a ni središnja država nije pokazivala veliki interes da ga ubire.

No, izmjenama zakona koje su na snagu stupile početkom godine država je taj porez u potpunosti prepustila jedinicama lokalne samouprave, a mnoge od njih su već odlučile njime kompenzirati nedostatak prihoda zbog ukidanja prireza, što je također na snazi od početka godine. I ne samo to, općinama i gradovima je izmjenama zakona povećan maksimalni iznos poreza koji mogu naplatiti po metru četvornom s 1,99 na pet eura.

U ubiranje poreza na kuće za odmor sada kreću gradovi i općine, no bit će problem ući u trag vlasnicima takvih kuća, jer ih mnogi ne prijavljuju upravo zbog plaćanja poreza. S druge strane, ako želite izbjeći porez, odnosno dokazati da u toj kući stanujete i da vam to nije kuća za odmor, morat ćete donijeti potvrdu o prebivalištu na toj adresi, račune komunalnih poduzeća koji dolaze na vaše ime pa čak i potvrdu lokalnog liječnika! Zakonodavac je bio maštovit!

Ipak, ovdje nije riječ o porezu koji će opteretiti kućne budžete niti će zbog njega poskupjeti kruh i mlijeko. Riječ je o uvođenju reda na tržištu i aktiviranju napuštenih i praznih kuća i stanova.

U Gradu Zagrebu su već izračunali da bi od tog poreza mogli uprihoditi 20 milijuna eura godišnje jer prema riječima potpredsjednika Vlade i ministra graditeljstva Branka Bačića, samo u Zagrebu zjapi 54 tisuće praznih stanova!

No, u Zagrebu, kao i u ostalim gradovima, bit će teško utvrditi vlasništvo jer ne postoji ni registar takvih stanova ni sustav razmjene informacija između resornih ministarstava, poput podataka o prebivalištu kojima raspolaže MUP ili tipu građevine koje ima Ministarstvo graditeljstva, a koje bi olakšale utvrđivanje vlasništva.

Budući da je ulaženje u trag vlasnicima mukotrpan i skup posao, mali gradovi i općine na kontinentu i nisu previše zainteresirani za ubiranje poreza na vikendice jer im se ne isplati, ali zato gradovi i općine na moru zadovoljno trljaju rukama, kao i ovi u Zagrebu.

Porezom na kuće za odmor nikoga se ne želi »opaliti« po džepu, nego samo natjerati da odluči što će s nekretninom koju ne koristi; možda će je netko drugi kupiti i renovirati je, prodati ili iznajmljivati, a to će sve rezultirati stavljanjem nekretnine u promet, od čega će korist imati svi, i općina i turisti i sam bivši vlasnik koji ju je prodao.

Jer kao što agenti za nekretnine vole reći - najskuplja nekrentnina na tržitu je prazna nekretnina, koja se ne koristi. U Njemačkoj, primjerice, čak naplaćuju porez na višak stambenog prostora čime su izbjegli situacije - kojima stalno svjedočimo u Hrvatskoj - da u stanu od 120 kvadrata živi jedan umirovljenik, dok se mlada obitelj s djecom mora »stiskati« u 30-ak kvadrata. Porez na kuće za odmor, kao moguća priprema poreza na nekretnine, tako u konačnici ne bi bio represivan, nego poticajan, u cilju aktiviranja praznih stanova.

Možda će porez na kuće za odmor nekome izgledati kao uvođenje poreza na nekretnine na mala vrata, što on u neku ruku i jest. Naime, taj je porez zamijenio dosadašnju komunalnu naknadu i možda je pripremanje terena za uvođenje puno obuhvatnijeg poreza na nekretnine.

Poreza koji imaju sve uređene zemlje zapada i koji bi ukinuo anomalije na tržištu nekretnina. Poput paradoksa da imamo gotovo 600 tisuća praznih stanova, a ljudi si ne mogu priuštiti stan. O državnim stanovima za najam da i ne govorimo. Sve te anomalije trebale bi se riješiti Nacionalnom stambenom strategijom do 2030., čije se donošenje očekuje u prvom tromjesečju ove godine.

Ona bi trebala naći razloge i odgovore na iznimno visoke cijene stanova za kupnju i najam u Hrvatskoj, a država za to ima učinkovite poluge - poreznu, financijsku, zemljišnu i ekološko-energetsku.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom