piše dražen katalinić

Pune k’o brod, a još bi se omrsile

Ilustracija / Dražen Katalinić (Snimio Sanjin Strkić / Pixsell / Foto: Novi listl)

Ilustracija / Dražen Katalinić (Snimio Sanjin Strkić / Pixsell / Foto: Novi listl)


Nismo trebali dugo čekati na novogodišnju »čestitku« hrvatskih banaka. I došla nam je: od prvog veljače Erste banka (što na njemačkom znači prva) odlučila je podići naknade svojih usluga za koje nismo ni znali da postoje, a kamoli da koštaju. Jer naivno mislimo da banke zarađuju samo od kamata. I zarađuju, do kraja lanjskog rujna od kamata su uprihodile 1,1 milijardu eura, čak 64 posto više nego u isto vrijeme lani, i to ne toliko od nas dužnika, nego od HNB-a koji im plaća držanje viška novca na njihovom računu, a ulaskom u eurozonu oslobođena im je i granična pričuva pa su banke pune k’o brod, što uopće ne skrivaju, kao ni guverner Boris Vujčić koji je rekao da su dobiti banaka u prošloj godini rekordne. Budući da samo od HNB-a dobivaju 4 posto za deponiranje novca kod guvernera, ne treba ni čuditi što su jedva, i to na zamolbu Vlade, podigle kamate na štednju – što bankama predstavlja trošak, ali još uvijek daleko manji od onoga što im plaća HNB. Činjenica je da im je država otela dio štediša izdavši najprije narodnu obveznicu, pa onda i narodni trezorac, no banke to i nije previše uznemirilo jer im je dobit rekordna i doslovce ne znaju gdje bi s parama. Pogotovo što su im nekamatni prihodi (čitaj: izmišljene naknade) i provizije drugi, vrlo izdašan izvor prihoda.

U prvih devet mjeseci ove godine od naknada za vođenje tekućih i žiroračuna banke su zaradile »vražjih« 66,6 milijuna eura, dok su od provizija i naknada za kreditne kartice uprihodile više od 164 milijuna eura, a samo za internetsko i mobilno bankarstvo gotovo 16 milijuna eura! I pored ovih skandalozno visokih zarada temeljenih na guljenju kože klijentima, banke imaju obraza kazati da su »nažalost, ponekad korekcije visine naknada nužne« (!?). Ovdje bismo samo podsjetili na izjavu direktorice Hrvatske udruge banaka Tamare Perko koja je u studenom prošle godine jasno poručila da je »bankarski sektor najproduktivniji sektor u hrvatskom gospodarstvu, s najvećom dodanom vrijednosti po zaposlenom, i stvara oko 3 posto BDP-a. Ima dobru prespektivu jer nema sektorskih prezaduženosti i neravnoteža uz iznimno visoku kapitalizaciju i likvidnost«.

Banke nam tako naplaćuju čak 400 različitih naknada, a uvođenje eura i digitalizacija platnog prometa je, kako su nas uvjeravali, trebala smanjiti takve naknade i provizije, maltene ih ukinuti. A dogodilo se upravo suprotno – ne da naknade i provizije nisu smanjene, ili nedajbože ukinute, nego su se sad i povećale, pa čak i one ako podižete vlastiti novac s vlastitog računa. Iako smo ušli u eurozonu i platni promet s drugim članicama obavljamo u istoj valuti, banke će svejedno naplatiti takve transfere, a sada će te naknade i besramno povećati jer su izgubile zaradu od konverzije. Povećat će vam i naknadu koju vam naplaćuje ako vam je netko uplatio novac a nije klijent banke, a o tome da u 21. stoljeću rastu naknade jer koristite internet bankarstvo nećemo niti spominjati.

Na sreću, Europska komisija je prije nekoliko godina bankama ograničila pojedine naknade, poput one za prekogranično trgovanje, a kako bi nadoknadile taj gubitak, one su zato osjetno povećale naknade u domaćem platnom prometu. Pa su im u prvih devet mjeseci prošle godine samo od našeg korištenja kreditnih kartica na bankomatima ili prilikom bezgotovinskog plaćanja naknade porasle za gotovo trećinu u odnosu na godinu prije. Jer iako su dužne u ugovoru navesti sve naknade koje naplaćuju korisnicima, banke nisu obvezne klijentu reći koji bi mu paket usluga mogao donijeti uštedu. Klijenti stoga traže jaču regulaciju HNB-a.

Svojedobno mi se jedna susjeda požalila da joj je frizerka u par mjeseci tri puta povećala cijenu šišanja, iako tom frizerskom salonu zbog zamrznutih cijena energenata nisu porasli ama baš nikakvi troškovi. A cijenu je podigla samo zato jer je čula i vidjela da ljudima zbog inflacije rastu plaće pa išla i ona nešto zaraditi. Ne vjerujem da su se banke ponijele za primjerom frizerke, nego izgleda da im je uzor žaba. Jer se u narodnoj poslovici žaba uspoređuje s konjem pa digne nogu. Pa išle i banke omastiti brk zbog malo većih plaća klijenata. A opet, s druge strane, znanstvenci su promatrajući ponašanje primata zaključili da majmun radi što majmun vidi. Pametnom dosta. Bankama, izgleda, ni toliko.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater