piše dražen katalinić

Mostogradnja nam baš ide od ruke

Pelješki most / Dražen Katalinić (Snimio Segej Drechsler / Novi list, Snimio Davor Kovačević / Novi list)

Pelješki most / Dražen Katalinić (Snimio Segej Drechsler / Novi list, Snimio Davor Kovačević / Novi list)


Nakon izgradnje autocesta, slijedi ulaganje u željeznicu, već godinama govore upućeni i odgovorni. Tako je gradnja tzv. nizinske pruge kroz Gorski kotar trebala biti najveći projekt Vlade Ive Sanadera, koji je, podsjetimo, s vlasti naglo pobjegao prvog srpnja 2009. godine. Pa nizinsku prugu nikako da dočekamo. Onda su nas uvjeravali da su godine koje su uslijedile trebale biti »desetljeće željeznice«, a prošlo je više od tog perioda, a vlakovi se i dalje jedva vuku po hrvatskim prugama. Kad smo već ovako zajedljivi, citirajmo i nekadašnjeg ministra prometa Božidara Kalmetu koji je otvarajući radove na uređenju druge cijevi tunela Sveti Rok (one koju su prefarbali nekoliko puta i maznuli pare) najavio »infrastrukturni preporod Dalmacije«. A zastarjela infrastruktura već godinama puca pod pritiskom turista. No, sada je najavljen još jedan projekt u željezničkom i prometnom razvoju Hrvatske, ali ćemo i na njega čekati barem pola desetljeća – gradnja potpuno novog mosta za otok Krk, koji će za razliku od postojećeg biti i cestovni i željeznički, a zajedno s pristupnim cestama trebao bi sezati do lučkog terminala u Omišlju, koji se također tek treba graditi.

S druge, ili bolje rečeno s gornje, strane najavljuje se gradnja kraka autoceste od Križišća do Žute Lokve kojim će se Dalmacija cestovno spojiti sa zapadom države, bez da od Splita do Rijeke autocestom moramo preko čvora Bosiljevo. Time bi se trebala zaokružiti izgradnja mreže autocesta u Hrvatskoj i dio jadransko-jonske autoceste kroz Hrvatsku. Dva prava kapitalna prometna projekta, uz onaj treći - luku u Omišlju.

Iz Vlade vole naglasiti da su u ovom mandatu završili sve zacrtane prometno-infrastrukturne projekte - drugu cijev tunela Učka, cestu D403 u Rijeci, autocestu do Belog Manastira na koridoru 5c, gradnju autoceste prema Sisku itd. - i sada nam opet slijedi razdoblje ulaganja u željeznicu. No, kako se ovoga puta nametnula potreba teretnog željezničkog povezivanja riječke luke i terminala u Omišlju s paneuropskim koridorom prema Budimpešti, za očekivati je da će se projekt novog krčkog mosta i realizirati u ovom desetljeću. Novi krčki most, odnosno očekivana količina željezničkog prometa, tako bi trebao postati glavno opravdanje za modernizaciju željeznice prema Budimpešti u sklopu paneuropskog koridora, za što bismo trebali dobiti novac iz EU fondova i strane kredite. Za razliku od autocesta, trenutni projekti modernizacije željeznice jako kasne, poput obnove pruge Dugo Selo - Križevci, koju obavlja domaći konzorcij, i koja po riječima ministra prometa Olega Butkovića značajno kasni i neće biti završena do kraja ove financijske perspektive. Priznao je i kašnjenje radova na dvokolosiječnoj pruzi Zagreb - Rijeka, na dionici Hrvatski Leskovac - Karlovac jer je Strabag tražio poništenje ugovora s obzirom na to da nije dobio potrebnu dokumentaciju. A projekt izgradnje dvokolosiječne pruge kroz Rijeku trebao je početi još tijekom 2023., a natječaj još nije ni raspisan.

Kroz malu Hrvatsku prolaze dva paneuropska koridora - Mediteranski (autoceste i željeznica) i koridor Rajna - Dunav (s riječnim lukama), a Europska unija trenutno radi reviziju postojećih koridora u kojoj se, pored ostalih, predlažu dva nova koridora koja bi išla kroz Hrvatsku: Baltik - Jadran i Istočni Mediteran - zapadni Balkan. To će biti prilika koja otvara nove mogućnosti financiranja, odnosno prilika da nam konačno svane desetljeće željeznice, da ubrzamo zaustavljene investicije i pokrenemo nove, poput novog krčkog mosta. Jer dosadašnja praksa na nekim projektima nam govori da nismo bili sposobni povući ponuđen novac iz EU fondova, a neke smo projekte davno prije ulaska u EU financirali iz vlastitih izvora. Pogotovo u mostogradnji koja nam baš ide od ruke: izgradili smo, primjerice, dva Maslenička mosta, od kojih je jedan gotovo pa nefunkcionalan jer je izgrađen na mjestu gdje su udari bure u masleničkom ždrilu najjači. Zadnjih nekoliko godina ipak smo izgradili funkcionalne mostove, poput Pelješkog, mosta Trogir - Čiovo i mosta iznad kanjona Cetine. A sada planiramo graditi još jedan krčki. Samo da bude funkcionalan bez obzira na udare vjetra. I da ga izgradimo na vrijeme kako bismo opravdali paneuropske koridore koji prolaze kroz Hrvatsku.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of