Piše Damir Cupać

Ne dao Bog većeg zla

Damir Cupać/Ilustracija (Snimio: Vedran Karuza/Snimila: Ana Križanec)

Damir Cupać/Ilustracija (Snimio: Vedran Karuza/Snimila: Ana Križanec)


Možemo se mi ne baviti politikom i odmahivati rukom na sve političko. Ali upravo će politika, i to njezin najvažniji dio, a to su izbori, obilježiti 2024. godinu koja je ušla u naše živote. Za sve politički demotivirane ljude važno je ponoviti da oni s gnušanjem mogu gledati na političke procese, ali izvjesno je da će se unatoč tome politika i te kako baviti njihovim životima. Građani Hrvatske imat će tri puta priliku tijekom ove godine reći što misle o političkim strankama i njihovim liderima. Za početak je važno naglasiti da bi bilo dobro iskoristiti biračko pravo na svim tim izborima, a riječ je o parlamentarnim, europskim i predsjedničkim izborima. Valja se pripremiti na činjenicu da će političke stranke i politički akteri postati izuzetno aktivni, valja se pripremiti na silnu dramatiku, a u konačnici i na zasićenje, ali to je u demokratskim društvima uobičajeno jer je političko tržište - tržište kao i svako drugo i svatko će se pokušati nametnuti biračima kako najbolje zna i umije. Vrlo često to bude iritantno, ali drugačije ne može.

Za sada se sigurno zna da će se izbori za Europski parlament održati 9. lipnja ove godine. Može biti da će najvažniji hrvatski izbori, a to su oni parlamentarni, biti prije, ali i poslije europskih izbora. Kada će točno biti raspisani parlamentarni izbori, to u ovom trenutku znaju premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković i njegovi najbliži suradnici u vrhu stranke. Plenkoviću se ne žuri obznaniti javnosti toliko važan datum, ali to ne znači da su europski izbori nebitni. Dapače. Hrvatska je članica Europske unije, na europskim izborima bira 12 zastupnika Europskog parlamenta koji broji ukupno 705 zastupnika i naizgled se čini da mi tu previše nismo bitni. To nije u potpunosti točno jer je u svakom parlamentu, pa tako i u onom europskom, svaki mandat bitan kako bi se formirala politička većina i posljedično izabrala europska vlada, odnosno Europska komisija. Koliko god se čini da je Bruxelles daleko od Zagreba i Hrvatske, to nije tako jer odluke koje se donose u Bruxellesu i te kako utječu na živote svake od 27 članica Europske unije, pa tako i na naše živote. Voljeli li je ili ne voljeli, Europska unija nam je sada sudbina, a na izborima imamo priliku reći koga želimo da nas zastupa u Europskom parlamentu.

Kada je riječ o parlamentarnim izborima, pitanje svih pitanja je - ima li hrvatska opozicija strategiju kako bi s vlasti smijenila vladajući HDZ koji je postao dominantna stranka. Kada se slušaju oporbeni lideri, oni su uvjereni da će to tako sigurno biti. No, to su uobičajene fraze, ali čini se da to neće biti nimalo lak zadatak ni političkim strankama s lijeva, ni onima s desna. Jedno su želje, a drugo je stvarnost. Kada je riječ o strankama ljevice i lijevog centra, njima je bilo najbolje oformiti snažnu koaliciju, ali za takvo nešto politički lideri su trebali nadrasti svoj ego. Pokazalo se kao nemoguća misija. Isti slučaj je i na poziciji desnog centra i desnice gdje su pojedine političke stranke ušle u politički sukob intenzivniji od onoga koji bi trebao biti usmjeren prema HDZ-u. Što se tiče HDZ-a, zadnjih nekoliko godina bilo je i te kako izazovno za HDZ-ovu koalicijsku vladu. Iako su hrvatsku javnost zgražale koruptivne afere čiji su korijeni bili u HDZ-u, iako su se ministri smjenjivali kao na tekućoj traci, rejting HDZ-a je stabilan. Zato što je HDZ-ova vlada uspjela u vrlo nezgodna vremena držati socijalne tenzije pod kontrolom. Građanima je očito bitnija socijalna sigurnost od političkih tenzija i afera koje je HDZ producirao u prevelikoj mjeri. Problem oporbe, možda najveći, je taj što ona nije iznjedrila političkog lidera ni na lijevom ni na desnom dijelu političkog spektra.

Osim predsjednika Zorana Milanovića kojemu mandat istječe pa će hrvatski građani morati i na predsjedničke izbore. Iako je u Hrvatskoj dominantno parlamentarni politički sustav, Milanović je pokazao da može i te kako biti korektiv vlasti, po jednima, a po drugima kamen smutnje. Budući da su predsjednički izbori zadnji po iteneraru, ima dosta vremena da se stvari iskristaliziraju kada je riječ o predsjedničkim kandidatima i da se politička 2024. godina okonča posljednjom od tri izborne utakmice. U ovom trenutku nemoguće je predvidjeti ishode, ali valja se nadati po onoj narodnoj - ne dao Bog većeg zla.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater